Pritisak ilegalnih migranata na vanjske granice Europske unije ne prestaje, a najteža je situacija na tzv. zapadnobalkanskoj ruti, koja vodi i do Hrvatske. Uz najviše pokušaja ilegalnog prelaska granica EU, posebnost je na toj ruti što migranti kada jednom stignu do granice i ostaju u tom području.
Tako se njihov broj više nego udvostručio u odnosu na lani i sada ih je uz hrvatsku granicu 12.088 koji nastoje ilegalno ući u EU. A ne odustaju lako. Budu li vraćeni, jednostavno stalno pokušavaju ponovno ući, kažu u Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex).
Ukupan broj pokušaja ilegalnih prelazaka vanjskih granica EU u prvih pet mjeseci ove godine porastao je za čak 82 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Od siječnja do svibnja, prema preliminarnim izračunima, na vanjskim granicama EU otkriveno je čak 86.420 ilegalnih ulazaka.
Samo u svibnju Frontex je registrirao oko 23.500 neregularnih prelazaka, što je 75 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Na tzv. zapadnobalkanskoj ruti bilo je 40.675 ilegalnih prelazaka, što je polovica od ukupnog broja zabilježenog na vanjskim granicama Europske unije. To je gotovo tri puta više nego u istom razdoblju prošle godine. Prema nacionalnosti su na toj ruti većina ilegalnih migranata Sirijci i Afganistanci. Većina otkrivenih već je neko vrijeme bila na zapadnom Balkanu prije nego što je pokušala ući u EU.
Veliki broj ilegalnih migranata je u kampovima na području BiH odakle pokušavaju ući u Hrvatsku, ali ne s namjerom da ovdje ostanu, već da preko Hrvatske stignu u neka druga odredišta. Hrvatska je izbjeglicama i ilegalnim migrantima uglavnom samo tranzitna zemlja, pa čak i azilanti i oni koji su u Hrvatsku došli u sklopu programa relokacije temeljem europske solidarnosti iz kampova u Grčkoj i Italiji, uglavnom odavde odlaze.
I zbog velikog priljeva ilegalnih migranata, i iz političkih razloga vezanih za pristupanje Schengenu, za Hrvatsku je također važno da se postigne napredak i konsenzus u reformi migracijske politike i schengenskog zakonika. Napredak i jest postignut prošli tjedan u Luxembourgu gdje su se sastali ministri unutarnjih poslova, među kojima je bio i hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Ministri unutarnjih poslova država članica usvojili su zajedničko pregovaračko stajalište o prijedlozima uredbi o registriranju migranata i Eurodacu, europskom sustavu za usporedbu otisaka prstiju podnositelja zahtjeva za azil te uspostavi mehanizma solidarnosti za rasterećivanje država članica na vanjskim granicama koje su najviše pod pritiskom migranata s Mediterana.
zašto oni nisu tako važni !?, možda jer sprovode tihu invaziju bez agresija..