Naslovnica Vijesti Hrvatska kakvu trebamo

U reciklaži potencijal za 5000 novih radnih mjesta

Strategiju niskougljičnog razvoja imat ćemo do kraja godine, čeka se usvajanje strategije energetskog razvoja i njihovo usklađenje.
06. listopada 2018. u 08:52 3 komentara 266 prikaza
Hrvatska kakvu trebamo
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL

Uz dobro osmišljene mjere Hrvatska može i prekoračiti ciljeve uredbe EU o 30% obnovljive energije i 32% energetske učinkovitosti do 2030., optimistična je Jasenka Nećak, načelnica sektora za klimatske aktivnosti i održivi razvoj u Ministarstvu energetike i zaštite okoliša, premda najvažniji dokument, strategiju niskougljičnog razvoja – još nemamo.

Zagreb: Hrvatska kakvu trebamo, panel Ekologija i nacionalna sigurnost Hrvatska kakvu trebamo 'Radioaktivni incident u Zagrebu? Strah me pomisliti kako bi se to odvijalo'

– Odlučeno je da se pričeka nacrt strategije energetskog razvoja da bi se ta dva dokumenta uskladila, što bi se trebalo dogoditi do kraja godine – najavljuje J. Nećak i poručuje da strategije moraju dati i odgovore na pitanja troškova: hoće li zamjena fosilnih goriva donijeti poskupljenje struje građanima, potrebu uključivanja bankarskog sektora sa “zelenim” kreditima... Premda formalno ne kasnimo jer strategiju trebamo predati do 2020., Vladimir Jelavić iz Ekoenerga upozorava da bismo diskusije o njoj, poput ove koju je potaknuo Večernji list, trebali voditi barem pet godina ranije.

Otpad kao energent

– Usto, ako nemamo niskougljičnu strategiju, nemamo dokument na koji bi se svatko tko aplicira na fondove EU trebao pozvati – kritizira Jelavić. Kad je posrijedi gospodarenje otpadom kao potencijal za smanjenje štetnih emisija i kao obnovljivi energent, Renato Šarc, stručnjak za gospodarenje otpadom sveučilišta u Leobenu, poručuje da moramo hitno smanjiti broj odlagališta.

Pogledajte video: Hrvatska kakvu trebamo - Ekologija i sigurnost

[video: 27126 / ]

– Moramo prvo maknuti nogu s kočnice da damo gas, smanjiti odlagališta; ona su blokatori, a budućnost je razvoj energetske oporabe i reciklaže – smatra Šarc koji vjeruje da bi se zatvaranjem trećine odlagališta dogodine stopa reciklaže povećala barem 5% i oslobodio energetski potencijal milijun tona hrvatskog otpada, na koliko ga je procijenio EK, ali i potencijal najmanje 5000 radnih mjesta. No, oštro se protivi spalionicama i zalaže za postrojenja za energetsku oporabu otpada jer je osnovni cilj zaštita zdravlja ljudi i okoliša, a ne reciklaža per se.

Hrvatska kakvu trebamo
1 / 10
Mislav Šimatović, Jasenka Nećak, Vladimir Jelavić, Renato Šarc, Aleksandra Anić Vučinić, Davor Škrlec i Vedran Horvat

Interesi autoindustrije

Prodekanica Geotehničkog fakulteta Aleksandra Anić Vučinić za oporabu kaže da je samo jedan od elemenata i da je jedini put cjeloviti sustav gospodarenja otpadom koji uključuje cirkularnu ekonomiju. Europarlamentarac Davor Škrlec podsjeća da se kao mjerilo razvijenosti sve više koriste drugi pokazatelji umjesto BDP-a, pa i emisija stakleničkih plinova koju je Hrvatska smanjila u industriji i poljoprivredi, a povećala u transportu. On je i na razini kreiranja politika EU kritična točka zbog jakih interesa autoindustrije, primarno Njemačke.

– Mi imamo našeg vizionara Rimca koji može propagirati da se Hrvatska razvije u proizvođača električnih automobila kao predvodnica u EU – kaže Škrlec.

Pogledajte video: Hrvatska kakvu trebamo - Ekologija i sigurnost - 2. dio

[video: 27131 / ]

 

Dojmove s prve rasprave u Europarlamentu o funkcioniranju europskog društva bez rasta, pa i uz njegovo smanjenje, prenio je Vedran Horvat iz Instituta za političku ekologiju: – Koncept povezanosti emisije CO2 i gospodarskog rasta treba napustiti, a smanjenje potrošnje ne bi trebalo pasti na leđa potrošača. U ovom trenutku to mnogi gledaju kao herezu, ali povećanu ekonomsku potrošnju koja se zagovara treba uzeti s velikom distancijom: postoji vizija da se “otkopčamo” od orijentacije na rast da bismo ostvarili niskokarbonsku budućnost – otkriva Horvat napominjući da se i s postojećom proizvedenom energijom može bolje raspolagati: trošiti je učinkovitije, što i država može potaknuti jer u suprotnom većina europskih građana neće moći održati ni približnu kvalitetu života.

– Pitanje je hoćemo li mi, kao mala periferna zemlja EU, biti na pravoj strani povijesti u klimatskim promjenama. Naš rast potrošnje energije, koji je blizu nuli, može biti prilika da nastavimo putanjom smanjenih emisija i osiguranja održive budućnosti 
– zaključuje.

Pogledajte video: Hrvatska kakvu trebamo - Ekologija i sigurnost - 2. dio

[video: 27130 / ]

 

Sigurnost na hrvatskim cestama
OSIGURANJE
Sigurnost na hrvatskim cestama

A1 izdvaja za Vas

  • Aedes2017:

    Misle na reciklažu uhljeba I smrdljivih šalterica !

  • Avatar sindarela
    sindarela:

    Samo jemojte recikliranje dati u ruke jaranima pokupit će lovu i ostavit Hrvatsku u smeću

  • nogogaz:

    Imam je prijatelja na tom portalu. Za sendvic on razvrstava plastiku desno, papir ljevo....ili obrnuto....tribate njega pitat. On je profi za te i takve stvari. Di si prijatelju moj sa 100 razlicitih racuna, kad te triba domovina?