Kada su osnovani 1995. godine, civilno društvo se tek počelo razvijati, a klimatske promjene su se mnogima činile kao neka daleka prijetnja. No, ne i njima. Među prvima su se bavili danas više nego li aktualnim pitanjima neodrživog upravljanja prostorom, netransparentnih odlučivanja i izostanka mogućnosti da građani sudjeluju u pitanjima koja utječu na njihov okoliš. – Od početka smo željeli pokazati da građani imaju pravo i moć sudjelovati u odlukama koje oblikuju njihovu zajednicu – kazuju iz Zelene Istre, neprofitne udruge građana koja se zalaže za zaštitu okoliša i prirodnih bogatstava te društvenu pravdu, koja je proteklog tjedna u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc u Puli s bogatim programom proslavila 30. rođendan.
Osvrćući se na svoj dugogodišnji rad, kao svojevrsnu prekretnicu, ističu pokretanje Zelenog telefona, putem kojeg od 1998. godine, kao dio Mreže Zelenih telefona, svakodnevno građanima besplatno pomažu u rješavanju problema vezanih uz okoliš. Među važnijim projektima navode i osnivanje Radione Re-Geppetto, prve istarske popravljaonice koja potiče popravak i ponovnu uporabu predmeta, te iniciranje urbanih vrtova i osnivanje Društvenog vrta Gregovica u Puli. A na pitanje o najvećem uspjehu bez oklijevanja odgovaraju. – Povjerenje zajednice. Ljudi nas doživljavaju kao saveznike koji ih zastupaju i slušaju. A u društvu u kojem se povjerenje teško stječe, to je neprocjenjivo – kazuju.
U svom radu proveli su i brojne kampanje koje su oblikovale javni prostor u zemlji među kojima su: "Zaustavimo Plomin C", "SOS za Jadran", "Ne damo naše autoceste", "Stop Družba Adriji", "Javno je dobro", "100 % naše more i obala" i brojne druge. No, jedna je, ističu, bila posebna. Radi se o kampanja "Diši čisto! – Breathe Clean!" koju je istovremeno provelo deset gradova iz pet zemalja regije od Pule, Sarajeva i Tirane do Skoplja i Podgorice. – Cilj je bio osvijestiti građane o važnosti čistog zraka te potaknuti zajedničko djelovanje za zdraviju i zeleniju budućnost – poručuju iz udruge. Kako dodaju, utjecaj takvih inicijativa bio je konkretan od sprečavanja izgradnje termoelektrane na ugljen i bušenja Jadrana do izmjena zakona o pomorskom dobru. – No možda je najvažniji učinak taj što su kampanje osnažile građane da vjeruju u vlastitu snagu i važnost svog glasa – objašnjavaju iz Zelene Istre.
Danas su u njihovu fokusu klimatske promjene, održivo gospodarenje otpadom, pravedno korištenje prostora i građansko sudjelovanje, kao i razvoj sudioničkih modela upravljanja u kojima aktivno sudjeluju. – Teško je ostati uporan kad se suočavate s administrativnim preprekama, tužbama ili ignoriranjem, ali zajedništvo i podrška drugih organizacija uvijek nam vraćaju snagu – govore. Pa upravo zbog nje idu dalje sa svojim aktivnostima. U sklopu regionalne mreže Climate Bridges provode i natjecanje Klimatski prvak, koji prepoznaje i nagrađuje iznimne projekte klimatske akcije iz zemalja jugoistočne Europe i zapadnog Balkana. Natjecanje je otvoreno za organizacije civilnog društva, institucije, poduzeća i lokalne vlasti s projektima provedenima u posljednje dvije godine, a prijave traju do 30. studenog. Nagodinu planiraju pokrenuti i Knjižnicu stvari – mjesto gdje će građani moći umjesto knjiga posuditi alat, opremu i druge predmete koje im se ne isplati kupovati.
Zelena Istra danas ima malu, ali iznimno posvećenu šesteročlanu ekipu koja se voli i nazivati "green dream team". Također, volonteri su njihova velika snaga jer godišnje doprinesu s više od 1200 volonterskih sati u društvenom vrtu, popravljaoni, kampanjama i događanjima. – Bez aktivnih građana ne bi bilo ni Zelene Istre. Vaša podrška i akcije pokazuju da borba za prirodu i javno dobro ima smisla. Sudjelujte, djelujte, mijenjajte stvari, zajedno možemo učiniti stvarnu razliku – zaključuju slavljenici.
Otvori KEKS Pay
