Razorni šumski požari ovog su ljeta poharali brojne dijelove Europe, prisilivši tisuće ljudi na evakuaciju i ostavljajući za sobom goleme opožarene površine. Kolike su stvarne razmjere katastrofe, sada pokazuje nova karta Europske unije. Prema podacima Europskog sustava za informiranje o šumskim požarima (EFFIS), između 1. srpnja i 31. kolovoza ove godine izgorjelo je više od 1,2 milijuna hektara zemljišta. Karta prikazuje područja na kojima su gorjeli požari veći od 30 hektara. Posebno su velike opožarene površine zabilježene na Pirenejskom poluotoku, jugu Francuske, u Italiji, Grčkoj i na Balkanu, ali i u Ukrajini i Alžiru. Na karti je označeno i 19 požara koji su pojedinačno zahvatili više od 10.000 hektara. Narančasti krugovi označavaju požare površine od 5000 do 10.000 hektara, dok žuti prikazuju područja na kojima je izgorjelo između 1000 i 5000 hektara, prenosi Daily Mail.
Znanstvenici upozoravaju da bi ovakvi prizori u budućnosti mogli postati još učestaliji. Novo istraživanje Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klimatskih promjena pokazuje da bi se površina Europe pogođena šumskim požarima do 2100. godine mogla gotovo utrostručiti. U najgorem scenariju, uz nastavak visokih emisija stakleničkih plinova, prosječna bi temperatura mogla biti čak 3,6 Celzijevih stupnjeva viša nego u predindustrijsko doba. Modeli istraživača predviđaju da bi tada požari godišnje mogli zahvaćati oko 53.000 četvornih kilometara Europe, što je povećanje od čak 193 posto. Posebno bi bili ugroženi zapadna i srednja Europa te mediteranske zemlje, no klimatske promjene mogle bi donijeti velike požare i u dijelove kontinenta koji dosad nisu bili ozbiljno pogođeni.
Ipak, stručnjaci ističu da se posljedice mogu ublažiti boljom pripremom i upravljanjem požarima. U scenariju zagrijavanja od 1,8 stupnjeva učinkovite mjere mogle bi smanjiti opožarenu površinu za čak 92 posto, dok bi pri zagrijavanju od 3,6 stupnjeva smanjenje moglo dosegnuti 72 posto. No znanstvenici upozoravaju da bi u slučaju ekstremnih požara sposobnost njihova obuzdavanja mogla dosegnuti granicu. "Ako požari postanu doista ekstremni, naša sposobnost da ih stavimo pod kontrolu mogla bi se urušiti, upozoravaju istraživači.
Planula baraka kod Zapadnog kolodvora, gust dim širio se okolnim ulicama grada