Njemačka je početkom rujna iznijela ozbiljnu optužbu na račun Moskve, Rusiju smatra odgovornom za neuspjeli napad dronovima na zračnu luku u Leipzigu, jedan od važnih europskih teretnih i logističkih centara. Sve je počelo 4. kolovoza kada je u sigurnosnom području zračne luke, u blizini ukrajinskih teretnih zrakoplova, pronađen dron s eksplozivnom napravom. Eksplozija se nije dogodila, a njemački istražitelji tijekom istrage došli su do podataka prema kojima su u incidentu sudjelovala ukupno tri drona.
Njemačka vlada nakon istrage zaključila je da tragovi upućuju na rusku umiješanost. Berlin je potom povukao niz poteza, ruski veleposlanik pozvan je na razgovor, donesena je odluka o zatvaranju ruskog konzulata u Bonnu i Ruskog doma u Berlinu, a najavljeni su stroži nadzor ulaska ruskih državljana te dodatni pritisak na rusku takozvanu flotu u sjeni.
Moskva sve optužbe odbacuje. Ruski predsjednik Vladimir Putin ustvrdio je da su dokazi protiv Rusije izmišljeni te optužio njemačku vlast da Rusiju pokušava prikazati kao neprijatelja kako bi skrenula pozornost s problema u vlastitoj zemlji. No incident u Leipzigu nije jedini koji posljednjih mjeseci izaziva zabrinutost europskih sigurnosnih službi. Požari, eksplozije, sumnjivi dronovi i incidenti na kritičnoj infrastrukturi bilježe se u više europskih država, zbog čega se sve češće postavlja pitanje radi li se o nepovezanim događajima ili dijelovima šire kampanje.
O tome je za 24sata razgovarao novinar Filip Sulimanec s dr. Julianom Pawlakom s Njemačkog instituta za međunarodnu i sigurnosnu politiku (SWP) u Berlinu. Pawlak upozorava da pojedinačne slučajeve treba promatrati oprezno, ali da se istodobno može prepoznati određeni obrazac. – Obrazac koji se pojavljuje u različitim slučajevima diljem Europe dosljedan je u pogledu onoga što se odabire kao cilj, ali se mijenja u pogledu onoga tko napade izvršava. Napadi su usmjereni na koridore kritične infrastrukture, željezničke pruge, teretna čvorišta i energetske čvorove – rekao je Pawlak.
Dodaje kako se incidenti zasad još uvijek pojavljuju kao pojedinačni događaji te zbog toga treba biti oprezan prilikom pripisivanja odgovornosti, ali smatra da ih se može promatrati kao dio šire kampanje. Posebno zabrinjava način na koji se takve operacije navodno provode. Prema pisanju The Telegrapha, zapadne obavještajne službe procjenjuju da ruska vojna obavještajna služba GRU sve manje ovisi o vlastitim operativcima na europskom tlu, a više o lokalnim posrednicima, kriminalcima i ljudima koji se za pojedine zadatke pronalaze putem interneta.
Pawlak objašnjava da takav način djelovanja omogućuje jeftine operacije u kojima su izvršitelji lako zamjenjivi, a neki od njih možda uopće ne znaju za koga zapravo rade. – Niže rangirani kriminalci i privatne osobe regrutiraju se putem interneta i plaćaju po zadatku, pri čemu neki od njih ni ne znaju za koga zapravo rade – rekao je.
Takav model, međutim, donosi i dodatnu opasnost. Angažiranje amatera i ljudi s malo iskustva povećava mogućnost pogrešaka, posebno kada se u operacijama koristi eksploziv. Među najizloženijim metama Pawlak izdvaja željezničku i energetsku infrastrukturu. Problem za europske države je što su takvi sustavi golemi, raspršeni i često u privatnom vlasništvu, zbog čega ih je praktički nemoguće u cijelosti fizički zaštititi. – Troškovi zaštite, otpornosti i redundancije višestruko nadmašuju troškove napada. Kritična infrastruktura je raspršena, u velikoj mjeri u privatnom vlasništvu i nije je moguće u potpunosti zaštititi. Riječ je o strukturnom problemu i prijetnji koja zahtijeva velika ulaganja – upozorava Pawlak.
Dodatnu dimenziju predstavlja ruska „flota u sjeni“, o kojoj je Pawlak nedavno objavio i posebnu analizu. Riječ je o mreži plovila kojom Rusija zaobilazi sankcije i nastavlja izvoziti naftu, ali Pawlak upozorava da je tijekom rata njezina uloga postala znatno šira. Brodovi povezani s tom flotom sve se češće spominju i u kontekstu špijunaže, nadzora podmorske infrastrukture i mogućih sabotaža. Pawlak zato smatra da ona više nije samo pitanje sankcija i ruskih prihoda od nafte, nego i sigurnosni problem za Europu. Europska unija je već stotine plovila povezanih s ruskom flotom u sjeni stavila pod sankcije, no ruska nafta i dalje stiže do kupaca. – Cilj je učiniti taj poslovni model takvim da ga više nije moguće osigurati, a ne zaplijeniti pojedinačne brodove ili zaustaviti ukupni tok nafte – zaključio je Pawlak za 24sata.
Otvori KEKS Pay
Po riječima, a bome i djelima nekih dužnosnika država EUnije, ispada da su im na platnom spisku, jer sva kaj za mandata naprave je suprotno interesima onih koji su ih birali. Dakle , nisu samo kokošari i sitni kriminalalci u igri .