Zagrebačka novinarka Sunčica P. preživljava sa 2190 kuna mirovine.
- Osjećam se kao topovsko meso onima u Saboru. Meni mojih 100 kuna znači puno više nego povlaštenom umirovljeniku koji ostaje bez tisuću - kaže Sunčica. Ionako istrenirana za štednju, kao iz topa je ispalila čega će se (još) morati odreći: za nju i njezinu 80-godišnju majku bit će to jedno pečeno pile manje i četiri kilograma voća, a na ribu i povrće može zaboraviti.
Skupi lijekovi
- Kad si možemo priuštiti meso, obilazim šoping-centre u potrazi za akcijama. Morat ću se odreći "crvenih" liječničkih recepata jer se na njih plaća participacija. Na kavama, odjeći i izlascima ne mogu štedjeti jer sam se toga odavno odrekla, pa ću, umjesto litre ulja, kupiti kilu masti jer se od toga dobiju dvije litre ulja. Opasno je, opako i nemoralno da se pogreške vladajućih struktura lome na onima koji su najslabiji - ogorčena je Sunčica.
I supruzi Vanja i Rudolf Rabfeld iz Splita neugodno su iznenađeni. Već su izračunali da će, s mirovinama više od 2000 kuna, ostati bez oko 400 kuna mjesečno. Ne znaju kako će nadoknaditi manjak.
- Novac koji imamo dostatan nam je za osnovne potrebe, hranu, higijenu i troškove stanovanja, a sad će ga biti još manje - govori Vanja.
Na ovakvim će pričama, ispuni li najavu o jesenskom rezanju mirovina od pet ili 10 posto, ovisno o iznosu, Vlada u godinu dana uštedjeti milijardu i pol kuna na radničkim mirovina te 5,7 milijuna kuna na dužnosničkima. Rezovi su nužno, no trenutačno nikome nije jasno zašto se za istih deset posto "reže" radnička mirovina od 3001 i dužnosnička od 10.300 kuna! Umirovljenike ovakvi potezi Vlade Jadranke Kosor podsjećaju na 1993. kada su se mirovine rezale pod izlikom rata.
HSU u oporbu?
Nakon deset godina Ustavni je sud odlučio da su umirovljenici zakinuti, a država je zavukla ruku u vreću i izvukla gotovo 14 milijardi kuna. Tako da će Vlada dug koji napravi prema umirovljenicima zbog krize morati vratiti milom ili silom. Svjesni te činjenice, doznajemo, u Vladi se razmišlja o potpisivanju sporazuma s umirovljenicima u kojem bi se obvezali vratiti dug za nekoliko godina. Za predsjednika HSU-a Silvana Hrelju neprihvatljivi su bilo kakvi rezovi zarađenih mirovina, ali i usporedbe s 1993. - tada je bio rat, a danas je Hrvatska demokratska zemlja.
