Hrvatica, borgonja i teran tri su autohtone sorte loze koje stoljećima uzgajaju u Istri, a upravo je teran u 19. stoljeću zbog svoje prirodne otpornosti pokrivao čak 80 posto nasada loze u Istri.
Talijanska croatica
– Čak i povijesni spisi koji se čuvaju u arhivima Beča i Pešte govore o toj sorti loze koja se, kako bi se ublažila robusnost terana, miješala s borgonjom i hrvaticom. Talijani su posljednju čak nazvali croatica. No unatoč tome ni jedna sorta loze nije, a kako se čini, i neće biti, zaštićena kao autohtona – objasnio je dr. sc. Đordano Peršurić, znanstveni savjetnik u Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču. Peršurić je u vrijeme kada su Slovenci pokrenuli projekt zaštite imena teran, kao imena vina koje proizvode od sorte loze refošk, bio ravnatelj tog instituta i prisjeća se inicijative koju je pokušao pokrenuti kako bi se uložio prigovor, kao što su napravili Talijani koji i dalje proizvode i pune vino nazvano "terano".
– Zaštita je, osim porijekla loze i njezine genetske slike, podrazumijevala definiranje geografskog porijekla i to prema katastarskim česticama na kojima su nasadi. Odaziv vinogradara i vinara bio je slab jer riječ je o opsežnu i skupu poslu, a županija je kočila svaku inicijativu oslanjajući se na udruge i ignorirala Institut. Neke su studije rađene s Agronomskim fakultetom u Zagrebu i to od naših uzoraka jer ovdje imamo desetogodišnju podlogu, stare loze koje su cijepljene i koje su dokaz izvornosti – objasnio je Peršurić. Za razliku od nas, Mađari su i prije ulaska u EU zaštitili svoju sortu i vino tokai iz pokrajine Tokaj-Hegyalja koje se proizvodi i prodaje u Sloveniji i Italiji. Slučaj je riješen tako da su slovenski i talijanski vinari morali preimenovati vino koje se i dalje, od 31. ožujka 2007., prodaje kao – tokai friulano.
Čeka se javna objava
Vremena za plakanje nad propuštenim nema jer je 1. srpnja na vratima pa valja riješiti praktična pitanja: što će biti s dosadašnjim zalihama terana koji je u prodaji i koji se nalazi na zalihama u podrumima vinara.
– Ako se ne dogovore, teško ćemo prodavati teran u okvirima EU te će se boce vjerojatno morati poslati na preetiketiranje i usklađivanje deklaracija, osim, pretpostavljam, količina koje su već u prodaji. Informacija još uvijek nema, no čeka se javna objava kako i prodavači ne bi bili u prekršaju – objašnjava Luana Kadum, vlasnica enoteke, vinogradarka i vrsna poznavateljica vina, te podsjeća na čitav niz proizvoda na bazi terana – likere, marmelade, pjenušac...
Refošk je sorta srodna teranu, a poznatiji je kao talijanska sorta – refosco peduncolo rosso zbog crvene peteljke. Predsjednik Udruženja vinarstva HGK i Vinistre Ivica Matošević najavljuje da vinari neće sjediti skrštenih ruku te će okupiti stručnjake i povjesničare i zahtijevati da se pokrene postupak osporavanja postojeće zaštite. – Ne samo da moramo braniti teran na slovenskim policama nego i hrvatsku proizvodnju uopće – kazao je Matošević.
>>Ne možemo zaštititi ni teran, Slovenci odbili Jakovinu!
