U četvrtak su dionice tehnoloških giganata kojima se trguje na američkim burzama zabilježile najveći pad od početka pandemije 2020. godine. A tvrtke u sastavu indeksa S&P 500 izgubile su ukupno 2,9 bilijuna dolara tržišne kapitalizacije, što je najviše u povijesti. Razlog je bjelodan – odbijanje izgradnje podatkovnih centara na referendumima u nizu američkih država, infrastrukture koja je nužna za razvoj umjetne inteligencije, te težak poraz republikanaca na američkim izborima, pa tako i Donalda Trumpa, koji je snažan podupiratelj umjetne inteligencije i od početka mandata najavljuje velika ulaganja u tu tehnologiju. Tome treba dodati i činjenicu da je počelo padati povjerenje u to da će tvrtke koje snažno ulažu u umjetnu inteligenciju u razumnom roku vratiti ta ulaganja, pa su padale i dionice tvrtki koje su objavile rezultate bolje od očekivanih.
Sada tako likuju oni koji su proteklih mjeseci tvrdili da su tehnološke dionice precijenjene te da sve izgleda kao balon koji bi svakoga časa mogao puknuti. U središtu je ovog pada poluvodički sektor, koji je u indeksu S&P 500 pao za 12,3 posto, što je također najviše od početka pandemije. U tom su sektoru giganti poput Nvidije ili Microna. A na to se nadovezao pad dionica IT tvrtki od 7,3 posto, dok je indeks Nasdaq-100 pao za 6,36 posto. Na burzi Nasdaq također se mnogo trguje tehnološkim dionicama. Što se tiče nediversificiranih malih ulagača, sve ovisi o tome kada su i koje dionice kupili jer su dionice tehnoloških tvrtki, poglavito onih iz sektora poluvodiča, proteklih godina donosile goleme prinose. Vrijednost Nvidijine dionice skočila je stotinu puta od početka 2023. godine do ovog pada. Vrijednost Micronove dionice samo je ove godine skočila gotovo pet puta. Ako ste uložili ove ili prošle godine, velika je vjerojatnost da ste s tehnološkim dionicama sada ponovno na nuli ili čak na gubitku, pa sada treba hladne glave procijeniti mogu li tehnološki giganti ovo prebroditi u razumnom roku.
Svi na Wall Streetu sada se pitaju je li razdoblje brzog bogaćenja na dionicama tehnoloških tvrtki gotovo. Istina, četiri su se puta u posljednjih godinu dana događali padovi, nakon kojih bi se vrijednost dionica oporavila, pa čak i porasla. No ovaj je put pad zaista ozbiljan. Pogotovo jer je ukupna vrijednost sektora pala ispod razine iz travnja 2025., nakon kojeg je počeo još jedan rast vrijednosti dionica koji je smatran nezadrživim. Strah od takvog scenarija temelji se na uvjerenju da bi demokrati, koji su preuzeli kontrolu nad oba doma američkog Kongresa, mogli usporiti ili čak privremeno zaustaviti gradnju podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju, što bi naštetilo proizvođačima čipova koji ih opremaju. Vjerojatnije je i da bi takav scenarij naštetio tehnološkim gigantima koji pružaju usluge računarstva u oblaku nego da bi ih zaobišao. Tako pad, iako relativno malen, nije zaobišao ni Apple, koji je objavio sjajne poslovne rezultate, što znači da od ovog "crnog labuda", odnosno američkih međuizbora, nisu ostali pošteđeni ni proizvođači hardvera. Na kraju nisu ostali po strani ni obrambeni, zdravstveni i potrošački sektori, koji nisu izravno povezani s tehnološkim sektorom.
Ukupno je indeks S&P 500 pao za 4,4 posto, a Nasdaq za 5,5 posto. Pitanje je kako će se sve to odraziti i na američku ekonomiju. Ona bilježi rast veći od tri posto, ali je taj rast najvećim dijelom potaknut upravo ulaganjima u umjetnu inteligenciju. U cijeloj situaciji prilično je sigurno da veliki američki fondovi sljedeći put ipak neće tako lako odobravati ulaganja od više stotina milijuna dolara nakon štete koju su pretrpjeli u četvrtak. A logika nalaže da će do kraja godine doći do usporavanja ulaganja u Sjedinjenim Državama. Panika u SAD-u prenijela se i na Aziju, gdje su, među ostalim, pali i japanski indeks Nikkei za gotovo 6 posto te korejski KOSPI za 6,7 posto. Brokeri svjedoče o paničnim pozivima svojih klijenata koji su tražili objašnjenja jer se srušilo uvjerenje da je ulaganje u tehnološke dionice sigurna stvar.
Tramvaj prvi put prošao Sarajevskom: Ovuda će uskoro voziti linija 8
Umjetna inteligencija je zapravo softver za brbljanje, naravno da mu je pala cijena. A što se poluvodiča tiče tu je danas Kina alfa i omega, na žalost europsku.