Ovo je 2. predavanje Virtualne učionice pisanja EU projekata, fleksibilnog, virtualnog i besplatnog tečaja kako uspješno napisati EU projekt.
Kurikulum, kao i sva dosad objavljena predavanja i zadaće, možete naći klikom na link. Na Facebooku je otvorena grupa za polaznike Virtualne učionice. Na njoj možete postavljati pitanja, komentirati i rješavati zadatke zajedno s drugim polaznicima.
IPA, PROGRAMI UNIJE I STRUKTURNI FONDOVI
U ovom se članku opisuju pretpristupni programi, zajednički programi Europske unije te strukturni fondovi i kohezijski fond. Važno je znati koji programi postoje, jer se u njima definiraju ciljevi financiranja te iz njih proizlaze natječaji.
Šire gledano, postoje tri vrste programa koji se financiraju iz EU fondova. To su programi Unije (do Lisabonskog ugovora poznati pod nazivom programi Zajednice), pretpristupni programi te strukturni fondovi i Kohezijski fond. Programi Unije otvoreni su svim zemljama članicama, ali i onim zemljama koje za pojedini program uplate nacionalnu članarinu. Strukturni fondovi u načelu financiraju iste ciljeve kao i IPA, samo što je riječ o bitno više sredstava koji su na raspolaganju, a dostupni su nakon ulaska u članstvo u EU.
PROGRAM IPA
Program IPA (eng. Instrument for Pre-accession Assistance) jedinstveni je pretpristupni fond za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Osmišljen je kao cjeloviti program s pet komponenti, a zamijenio je sve dotadašnje parcijalne pretpristupne programe. Cilj IPA-e je pospješiti aktivnosti i napore koje država kandidatkinja čini u pretpristupnom razdoblju s ciljem članstva u Uniji. IPA se sastoji od pet komponenti:
I. Pomoć u tranziciji i razvoj institucija
II. Prekogranična suradnja
III. Regionalni razvoj
IV. Razvoj ljudskih potencijala
V. Ruralni razvoj
Za razliku od svojih prethodnika (CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD), IPA program je po određenim karakteristikama napredniji, odnosno sličniji strukturnim fondovima (primjerice rokovima za sredstva, načinu i periodu programiranja projekata, nacionalnom strukturom institucija za upravljanje ili pak sustavom akreditacije Europske komisije) te se stoga smatra boljim instrumentom za pripremu za članstvo nego što su to bili prethodnici. Jedan od ciljeva programa IPA je također i taj da posluži kao svojevrsna vježba za strukturne fondove.
Prvu komponentu programa IPA koriste prvenstveno tijela državne uprave u svojim pripremama za članstvo. Projekti koji se financiraju namijenjeni su uglavnom usklađivanju s pravnom stečevinom Europske unije. Za sveukupnu koordinaciju programa IPA u RH zaduženo je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (u daljnjem tekstu: MRRFEU), a za financijsko upravljanje Ministarstvo financija.
Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (u daljnjem tekstu: SAFU) akreditirana je provedbena agencija za projekte iz ove komponente.
Druga komponenta programa IPA odnosi se na prekograničnu suradnju, s time da IPA II A obuhvaća suradnju sa susjednim državama članicama odnosno sa Slovenijom, Mađarskom i Italijom, a IPA II B bavi se suradnjom sa susjednim zemljama koje nisu članice EU, odnosno sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. Za upravljanje ovim programima zaduženo je MRRFEU, a provedbeno tijelo je Agencija za regionalni razvoj. Kroz prekograničnu suradnju financiraju se projekti vezani uz zaštitu okoliša i kulturne baštine, turizam, poduzetništvo i slično, a koji odgovaraju na probleme i potrebe specifične za određeno pogranično područje.
Komponenta III, Regionalni razvoj, sastoji se tri podkomponente, a to su promet, zaštita okoliša i regionalna konkurentnost. Za provedbu Operativnog programa "Promet" odgovorno je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, dok su provedbene agencije SAFU i HŽ Infrastruktura d.o.o. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode odgovorno je za provedbu Operativnog programa "Zaštita okoliša". Provedbene agencije su Hrvatske vode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i SAFU. Ministarstvo gospodarstva odgovorno je za Operativni program "Regionalna konkurentnost", a za pojedine prioritete unutar tog operativnog programa odgovorni su MRRFEU, Ministarstvo poduzetništva i obrta te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Provedbena agencija za ove projekte je SAFU.
Kroz Komponentu IV, Razvoj ljudskih potencijala, Hrvatska se priprema za budući Europski socijalni fond. Usmjerena je na jačanje ljudskog kapitala, poticanje zapošljavanja i jačanje socijalne inkluzije. Za Operativni program odgovorno je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Provedbene agencije su Hrvatski zavod za zapošljavanje i Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Ruralni razvoj ili IPARD je komponenta kojom upravlja Ministarstvo poljoprivrede, a provedbeno tijelo je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Ciljevi su jačanje poljoprivrede, zaštita okoliša i jačanje tržišta poljoprivrednih proizvoda.
Programi Unije
Programi Unije sastoje se od niza različitih programa, stvorenih kako bi se promicala suradnja među državama članicama EU u sektorskim područjima povezanim zajedničkim politikama.
Programi se nalaze pod različitom nadležnošću Općih uprava Europske komisije financiranih iz jedinstvenog izvora (slično kao i IPA program koji je podijeljen na nekoliko komponenti). Namijenjeni su članicama EU, ali su se s vremenom pokazali kao dobri instrumenti za pripremu budućih članica (ili trećih zemalja) te za stvaranje financijskih, administrativnih i apsorpcijskih kapaciteta u pojedinim sektorima. Glavna karakteristika Programa EU jest da su podijeljeni isključivo prema sektorima (prate sektorske politike EU) pa samim time omogućuju i lakše traženje financiranja od strane korisnika – npr. program "Kultura" financira različite projekte u domeni kulture, "Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj" financira međunarodne projekte u domeni znanosti, istraživanja i inovacija na prostoru EU, "Marco Polo" u području transporta itd. Projekti financirani iz ovih programa mahom su transnacionalni, odnosno zahtijevaju više partnera iz više različitih zemalja. Cilj svakog natječaja usmjeren je na rješavanje europskih problema karakterističnih za pojedini sektor u Europi te samim time predstavljaju domenu europske/svjetske izvrsnosti. Kako je natječaj otvoren svim zemljama članicama, konkurencija među projektnim prijedlozima načelno je znatno veća nego za projekte financirane iz sredstava IPA-a.
Strukturni fondovi i kohezijski fond
Što se tiče strukturnih fondova, osnovni preduvjet koji Republika Hrvatska mora ostvariti kako bi ih mogla koristiti jest postati članicom Europske unije. Pretpostavlja se i usklađenost nacionalnih zakona sa zakonima EU te da su uspostavljene strukture državne i javne uprave za upravljanje fondovima EU, a koje moraju biti operativne i iskusne. Za uspješno korištenje strukturnih fondova potrebni su razvijeni kapaciteti krajnjih korisnika i svih onih koji u nekoj od faza sudjeluju u sustavu provedbe fondova. Strukturni i kohezijski fond elementi su regionalne politike EU uspostavljeni s ciljem redistribucije financijskih sredstava najmanje razvijenim regijama Europe. Uz naziv regionalna politika rabi se i naziv kohezijska politika, a oba se odnose na politiku čiji je cilj solidarnost i smanjivanje razlika među regijama koje se produbljuju nakon stvaranja zajedničkog tržišta i uvođenja zajedničke valute ili su nastale tijekom provedbe nekih drugih zajedničkih politika EU-a. U trenutnom razdoblju financiranja 2006.-2013. postoje dva osnovna strukturna fonda, a to su Europski socijalni fond i Europski fond za regionalni razvoj.
Europski socijalni fond (ESF) usmjeren je na povećanje zaposlenosti, borbu protiv diskriminacije, socijalno uključivanje osjetljivih skupina, pomoć i usluge. ESF potiče ulaganja u ljudske resurse, primjerice kroz cjeloživotno učenje, inovacije i poduzetništvo, razvoj informatičkog društva, razvoj vještina upravljanja itd. Bavi se prilagodbama gospodarskim promjenama, produktivnijom organizacijom rada, unaprjeđenjem ciljanih znanja i vještina, zapošljavanjem i obukom. Osim toga, cilj je i otvaranje pristupa tržištu rada kroz modernizaciju i jačanje institucija, veće uključivanje žena, nacionalnih manjina i mladih na tržište rada putem aktivnih mjera za zapošljavanje itd.
Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) ima za cilj pojačati socijalnu i ekonomsku koheziju u Europskoj uniji umanjenjem razlika među regijama. ERDF stavlja naglasak na inovacije, istraživanje i razvoj te daje prednost okolišnoj održivost i sprječavanju prirodnih i tehnoloških rizika. Jedan od ciljeva ERDF-a je ulaganje u proizvodnju i to primjerice putem izravnih potpora ulaganjima u mala i srednja poduzeća. Tu su još i jačanje infrastrukture (okolišne, prometne, energetske, turističke, obrazovne, zdravstvene itd.) te jačanje gospodarskih potencijala poticanjem atraktivnosti područja za ulaganje, stvaranjem informacijskog društva, jačanjem konkurentnosti u području istraživanja i razvoja, klastera i suradnje, razvoj poduzetništva, jačanje turističke ponude itd.
Kohezijski fond, za razliku od strukturnog, ne koriste regije već države članice kojima je bruto nacionalni dohodak po stanovniku manji od 90% prosjeka EU. Kriteriji za utvrđivanje alokacije kohezijskog fonda za pojedinu zemlju su njena površina i broj stanovnika. Fond se može koristiti za investicije u okoliš, konkretno za adaptaciju klimatskim promjenama i prevenciju rizika, u sektoru upravljanja otpadnim vodama i ostalim otpadom, sektor bioraznolikosti, za razvoj gradova i ekonomije temeljene na niskoj razini emisije ugljičnog dioksida. Fond se može koristiti i za investicije u promet, primjerice u razvoj trans-europske transportne mreže i podršku prometnim sustavima temeljenih na niskoj razini emisije ugljičnog dioksida.
Zaključak:
U ovom specifičnom trenutku u povijesti na raspolaganju su još neki zadnji natječaji iz programa IPA, svakako programi Unije koji su nam dijelom dostupni i u pretpristupnom razdoblju, a u pripremi je sustav i shema ciljeva financiranja strukturnim fondovima i kohezijskim fondom. Natječaji iz ovih fondova biti će dostupni poslije stupanja u članstvo Unije.
Točni rezultati zadaća moći će se provjeriti na ovoj stranici (stranici predavanja). Na zadatke nije moguće dobiti individualne komentare.
