Iako je ključni cilj da se učenike ničim ne priprema za prve nacionalne ispite koji će prvi put u Hrvatskoj obuhvatiti cijelu jednu generaciju osmaša, i to u drugom polugodištu, kako bi se dobio uvid u stvarno znanje učenika, odnosno stvarno stanje obrazovnog sustava, između ostalog i rad nastavnika, već se sada zna kako će izgledati i koliko će se dugo pisati nacionalni ispiti u školama.
Ispit iz hrvatskog prvi
Upravo nacionalni ispiti jedna su od najvećih novosti ove školske godine, a njima će osmaši pristupiti 13. ožujka kada će se pisati prvi ispit iz hrvatskog jezika. Do 31. ožujka pred osmašima je ukupno osam ispita iz ključnih predmeta koji, uz hrvatski, uključuju matematiku, prvi strani jezik, biologiju, fiziku, geografiju, kemiju i povijest.
– Cilj nacionalnih ispita koji se provode u gotovo svim zemljama u Europskoj uniji i našemu okruženju jest utvrditi temeljna znanja i kompetencije učenika na kraju osnovnoškolskoga obrazovanja. Svi učenici osmoga razreda pisat će standardizirane ispite pod istim uvjetima kako bi se što realnije utvrdila njihova postignuća. Rezultati nacionalnih ispita bit će vrijedna povratna informacija učenicima, njihovim roditeljima i učiteljima, ali i Ministarstvu znanosti i obrazovanja te svim drugim nacionalnim obrazovnim institucijama – poručili su iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Upravo zbog te povratne informacije nacionalni ispiti učenicima se neće ocjenjivati nikakvom ocjenom niti će ocjena ulaziti u prosjek. Rezultati će biti iskazani u ostvarenom postotku i taj će se postotak kao i opisni rezultat na svakom ispitu unijeti u dnevnik učenika pod rubriku "bilješke".
U ispitu iz hrvatskog tako će se ispitivati tri područja, i to čitanje, jezik i pisanje. Područje čitanja i jezika u prvoj ispitnoj cjelini sadržavat će ukupno 23 zadatka – 13 koji se odnose na čitanje književnoga teksta i 10 u potpodručju čitanja obavijesnoga teksta. Svaki zadatak u ovoj cjelini učeniku nosi jedan bod. U području pisanja učenici će dobiti jedan zadatak koji nosi 24 boda. Za rješavanje samog ispita učenici će imati 180 minuta, svaka ispitna cjelina trajat će po 90 minuta s pauzom od 30 minuta. Na matematici koja se piše 17. ožujka učenike očekuju algebra i funkcije, statistika, Pitagorin poučak, volumen kocke i kvadrata. Za ukupno 35 zadataka, od kojih je 20 zadataka višestrukoga izbora i 15 zadataka kratkoga odgovora, osmaši će imati 90 minuta. Kruženje tvari i protjecanje energije na primjeru, zajednički principi funkcioniranja živih bića, građa i uloga životinjske i biljne stanice dio su gradiva koje osmaše očekuje na ispitu iz biologije na kojem će morati riješiti 33 zadatka, a koji je na rasporedu 21. ožujka.
Iz fizike ukupno 30 zadataka
U nacionalnom ispitu iz kemije provjeravat će se, između ostalog, i prirodoslovna pismenost učenika što znači da je naglasak na primjeni matematičkih znanja u rješavanju kemijskih zadataka, koji uključuje brojčane, tablične i grafičke prikaze. Pred učenicima će biti 33 zadataka, a taj će ispit osmaši pisati 29. ožujka. Kako se atomi drže zajedno, zašto tijela mijenjaju stanje gibanja, kako se povezuje promjena tlaka plina s promjenom temperature znanja su koja se od učenika očekuju na ispitu iz fizike gdje će ih dočekati ukupno 30 zadataka, od čega je 18 višestrukoga izbora, dva kratkog i 10 zadataka produženog odgovora.
Za rješavanje, kao i na ostalim ispitima, učenici će imati 90 minuta, a ispit fizike na rasporedu je 23. ožujka. Jednak broj zadataka očekuje učenike i na ispitu iz geografije koja će se pisati 27. ožujka na kojem će učenici moći prikupiti najviše 33 boda. Hrvatska u srednjemu vijeku – kneževi, kraljevi i kraljice, župani, plemstvo, svećenstvo, seljaštvo, stari Istok, Feničani samo su mali dio gradiva na ispitu iz povijesti koji se piše 31. ožujka i na kojem učenici u 70 minuta moraju riješiti 30 zadataka.
A zakaj bi djeca učila i trošila neurone, kad budu posle završene škole najbolji imali svuda u svijetu, bar pet puta manju plaču i slavu od ovih kaj moraju ugurati loptu između dva štapa, za to moraš imati u nogamaa ne u glavi. Pa one sponzoruše, opet moraju imati med nogami, ne u glavi, pa političari moraju imati jezičinu do poda i šuplju glavu da bolje odzvanja. Ne znam ni jednog čovjeka u povijesti koji je od velikog učenja i rada bolje živio od lopova, prevaranata, , prodavača magle, ku..vi, sponzoruša, menađera- švercera. Jeste li nekada čuli "vidi jahtu od milijun dolara od onog profesora matematike" . Dakle pričamo i reklamiramo znanje, da bi s njim omogućili niš koriti svjetskoj nepismenoj populaciji da mogu to znanje učenih i taj rad vrijednih ljudi iskoristiti za svoje interese. Dakle svijet je do prije 200 godina za period od nastanka čovjeka do izuma struje za par milijuna godina napravi vrlo mali iskorak, a onda se netko pametan dosjetio pa počeo malo" hraniti" i pametne i pomak u 200 godina nekoliko milijuna puta je veći, nego za cijelu povijest do prije 200 godina. Sad opet guramo i divimo se onakvima kakvi su nas držali do razine razvoja prije 200 godina i tu pomoći nema, idemo nazad sljedećih 30 godina dok buda.e ne pomru i siđu s vlasti u cijelom svijetu, potom opet naprijed, ako nešto ostane od igra tup..og Putina.