'Medena zamka' nije samo motiv iz špijunskih trilera. Obavještajne službe diljem svijeta koriste je desetljećima, a posljedice za one koji se u nju upletu mogu biti razorne. To je, čini se, na teži način naučio Jensen Huang, osnivač i dosadašnji izvršni direktor Nvidije, najvećeg svjetskog proizvođača čipova za umjetnu inteligenciju. Huang je u četvrtak dao ostavku. Sve je počelo izvješćima o aferi s Alice Huang, ženom za koju američki dužnosnici vjeruju da je prenosila informacije kineskoj vladi. Iako imaju isto prezime, njih dvoje nisu u rodu. Nvidiju će do imenovanja novog čelnika privremeno voditi financijska direktorica Colette Kress. Mnogo toga još nije jasno. Ne zna se kako i kada su kineske službe možda regrutirale Alice Huang ni jesu li uopće procurile kakve informacije. Peking optužbe naziva neutemeljenim nagađanjima.
"Nedostatak prosudbe izvršnog direktora jedne od najvažnijih tvrtki na svijetu koji ima aferu s nekim tko je navodno agent Komunističke partije vrlo je upečatljiv", rekao je za CNN Isaac Stone Fish, osnivač tvrtke Strategy Risks. "Možda nikada nije podijelio nikakve važne informacije s njom. Ali samo postojanje te veze je problem", dodao je.
Stone Fish kaže da je riječ o jednom od najstarijih trikova u špijunaži, koji je i danas iznimno raširen, osobito među kineskim i ruskim agentima. Bivši časnik CIA-e John Sipher objašnjava da sve obavještajne službe ciljaju ljude s pristupom važnim informacijama. Postoji nekoliko načina na koje se zamka postavlja. Jedan je da se meta namami u kompromitirajuću situaciju, a zatim ucjenjuje. Drugi, koji se najčešće viđa u filmovima, ali je u stvarnosti rjeđi, jest da obučeni agent od početka zavodi metu. Najčešći je ipak treći scenarij, a to je da osoba prirodno razvije vezu s nekim tko zanima obavještajnu službu, a služba je zatim regrutira obećanjima ili prisilom.
Istočna Njemačka tijekom Hladnog rata obučavala je šarmantne muškarce za takozvane 'Romeo špijune'. Rusi su, prema Sipheru, stalno slali agente i agentice da kucaju na hotelska vrata zapadnih diplomata i novinara. Jedan od najbizarnijih slučajeva trajao je gotovo dva desetljeća. Kineski operni pjevač Shi Pei Pu uvjerio je francuskog diplomata Bernarda Boursicota da je žena i s njim započeo tajnu vezu. Čak je tvrdio da mu je rodio sina, a dječaka je zapravo kupio od siromašne majke. Kineske službe potom su Boursicotu poručile da Shija može nastaviti viđati samo ako im dostavlja dokumente iz francuskog veleposlanstva. Diplomat je pristao. Obojica su na kraju uhićena u Francuskoj, a tek je tada otkriven Shijev pravi spol. Početkom 2000-ih izbio je slučaj Katrine Leung. FBI ju je izdašno plaćao da špijunira Kinu, a ona je zapravo bila dvostruka agentica i istodobno u vezi s dvojicom agenata FBI-a. "Napadaju Australce. Napadaju Vijetnamce. Napadaju Singapurce. Što god Komunistička partija kaže da ih zanima, pronaći će načine da to učine", rekao je Sipher o kineskim špijunima. Zanimljivo je da i Kina upozorava vlastite građane.
Kinesko ministarstvo državne sigurnosti priopćilo je 2024. da je otkrilo strane špijune koji su za vrbovanje koristili online upoznavanje i romanse. Sipher procjenjuje da medene zamke uspijevaju u svega desetak posto slučajeva. Ipak, u špijunaži je dovoljno tek nekoliko ključnih ljudi na ključnim mjestima. A umjetna inteligencija danas je jedna od najvrjednijih tajni na svijetu. "Omogućuje proizvodnju i znanstvena otkrića, omogućuje društvenu kontrolu, omogućuje vojno ciljanje", rekao je Peter Mattis, predsjednik Zaklade Jamestown. Prema njegovim riječima, gotovo svatko u vodstvu AI tvrtki vjerojatno je meta obavještajnih službi. Stone Fish upozorava da bi afera mogla dodatno produbiti nepovjerenje između SAD-a i Kine, koje se bore za prevlast u umjetnoj inteligenciji.
Snimka prikazuje izvršnog direktora Nvidije Huanga sa ženom u središtu špijunske istrage