Državni zavod za mjeriteljstvo pripremio je novi Pravilnik o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine u cestovnom prometu, koji bi trebao donijeti niz promjena u načinu mjerenja brzine vozila. Među najvažnijima je smanjenje takozvane sigurnosne razlike, odnosno vrijednosti koja se u korist vozača oduzima od brzine koju izmjeri uređaj. Prijedlog novog pravilnika predstavljen je u petak u Državnom zavodu za mjeriteljstvo, a njime bi se zamijenio pravilnik koji je na snazi od 2020. godine.
Kako je objasnila glavna ravnateljica Zavoda Brankica Novosel, jedan od razloga za donošenje novih pravila upravo je potreba za izmjenom sigurnosne razlike. Riječ je o vrijednosti koja se oduzima od izmjerene brzine u korist vozača kako bi se uračunala moguća pogreška uređaja ili metode mjerenja.
Prema Zavodu, razvoj tehnologije doveo je do toga da uređaji za mjerenje brzine postaju sve precizniji, dok na rezultate sve manje utječu moguće pogreške povezane s metodom mjerenja ili načinom na koji operater koristi uređaj. Zbog toga smatraju da postojeću sigurnosnu razliku treba prilagoditi, odnosno smanjiti.
Prema prijedlogu novog pravilnika, vrijednost sigurnosne razlike trebala bi biti prilagođena vrsti mjerenja. Radi jednostavnije primjene više se ne bi izražavala u postocima, nego u kilometrima na sat. Novi pravilnik donosi i precizniju kategorizaciju uređaja prema vrsti i načinu mjerenja, kao i jasniju podjelu na stacionarna i pokretna mjerenja. Uvode se i dodatni zahtjevi koji se odnose na softver uređaja te funkciju njihove samoprovjere, a detaljnije se propisuje i što mora sadržavati dokazna datoteka nastala prilikom mjerenja brzine.
Među novostima je i posebna kategorija uređaja koji brzinu određuju obradom fotografija ili videosnimki, bez korištenja radarskog ili laserskog zračenja odnosno senzora kakvi se koriste kod drugih vrsta mjerača brzine. Prijedlog pravilnika predstavljen je uz sudjelovanje načelnika Sektora za mjeriteljstvo i plemenite kovine Trpimira Župića. Javno savjetovanje o novom pravilniku otvoreno je do 19. listopada 2026. godine, a zainteresirani građani i ostali predstavnici javnosti svoje prijedloge i primjedbe mogu dostaviti putem sustava e-Savjetovanja.
Otvori KEKS Pay
Recimo da su Banožića snimile kamere, mislite li da bi to promijenilo tijek suđenja? Možda kada glavni državni odvjetnik bježi presretačima 160 km u naseljenom mjestu i onda još dva puta odbije preuzeti poziv za sud jer kao nije muu bio dostavljen, poštar nije imao ključeve...i da dragi ljudi naravno da Turdić nije platio niti 1 euro jer je bježao policji, za nagradu sada je glavni državni odvjetnik koji razvaža kriminalce po Zagrebu.