Europski sud za ljudska prava (ESLJP) 7. studenoga presudio je da je Grčka zakonom o “civilnim zajednicama” koje mogu sklopiti samo dvije punoljetne osobe različita spola povrijedila članak 14. u vezi s člankom 8. Europske konvencije o temeljnim ljudskim pravima jer su diskriminirali homoseksualce. To je još jedna u nizu sličnih presuda, ali i ovaj je put ESLJP prava homoseksualaca zaštitio u odnosu na poštovanje osobnog i obiteljskog života, a ne u odnosu na pravo na brak.
Brak kao zajednica žene i muškarca i ovaj je put ostao nedodirljiv. Grčka je 2008. omogućila sklapanje “civilne zajednice” različite od braka, što je Sveti sinod Grčke pravoslavne crkve poistovjetio s prostitucijom, ali isključivo osobama različitog spola!
Izlika djeca nevjenčanih
Europskom sudu obratila su se četiri homoseksualna para, tri sa zaštićenim identitetom, a jedan par i ne živi zajedno zbog straha od okoline i gubitka posla. Uvođenje nove zajednice Grčka je pravdala time što pet posto djece živi s roditeljima koji nisu vjenčani te što nakon raskida veze žene ostaju bez potpore. Vjerski brak i dalje je ostao najbolja opcija za parove koji žele zasnovati obitelj, s najviše zakonske, financijske i socijalne zaštite. Ministar pravosuđa pisao je nadležnom parlamentarnom odboru da grčko društvo još ne prihvaća zajednički život istospolnih partnera.
Stručnjaci su upozoravali da Konvencija pojam obitelji i obiteljskog života proširuje i na odnose izvan bračnih te na presudu Schalk i Kopf protiv Austrije iz 2010. godine u kojoj je potvrđeno kako je zajednički život istospolnog para u stabilnoj vezi zapravo partnerstvo koje potpada pod pojam “obiteljskog života”. Državna komisija za ljudska prava upozorila je i na diskriminatoran karakter zakona jer se “civilna zajednica” tretira u rangu ispod braka te kako je propuštena prilika da se u Grčkoj ukloni diskriminacija istospolnih parova.
X i drugi protiv Austrije
U opsežnoj presudi navodi se da u devet od 47 zemalja Vijeća Europe istospolni partneri mogu sklopiti brak, dok im je u 17 zemalja priznat neki oblik civilnog partnerstva. Jedino Litva i Grčka registrirano partnerstvo kao alternativu braku određuju isključivo za heteroseksualce. Parlamentarna skupština Vijeća Europe 2000. godine pozvala je sve članice da u svoje zakonodavstvo unesu registrirano partnerstvo, a Rezolucijom 1728 iz 2010. godine da osiguraju zakonsko priznanje istospolnog partnerstva.
Europski sud obrazlaže da je zaštita obitelji u tradicionalnom smislu ozbiljan i legitiman razlog koji može opravdati različit tretman (slučajevi Karner i Kozak), kao što je i zaštita djece legitiman cilj. Ali grčki zakon nije se ograničio samo na djecu rođenu izvan braka nego uređuje i razne aspekte života para u “civilnoj zajednici”, uzdržavanje nakon raskida, pravo nasljeđivanja umrlog partnera...
I sve to bez obzira na to imaju li ti parovi djecu ili nemaju. Iako europski trendovi Grčku s njezinim zakonodavnim pristupom ostavljaju u izoliranom položaju, čak ni to, obrazlaže Europski sud, “ne znači nužno da je taj zakonski aspekt protivan Konvenciji. Ali Grčka nije ponudila uvjerljive i ozbiljne razloge koji mogu opravdati isključivanje istospolnih parova iz djelokruga spornog zakona”. Da jesu, ne bi bila riječ o povredi Konvencije.
– I ova je presuda ESLJP-a potvrdila da se problem istospolnih brakova, partnerstva ili zajednica može promatrati kroz prizmu diskriminacije, ali samo u okviru prava na poštovanje osobnog i obiteljskog života (čl. 8. Konvencije), ali ne i u okviru čl. 12. Konvencije o pravu na brak kao zajednici muškarca i žene – rekao nam je jedan ustavnopravni stručnjak. Identičan pristup ESLJP imao je i u veljači u slučaju “X i drugi protiv Austrije” vezano za posvojenje biološkog djeteta homoseksualnog partnera jer je obrazloženo da Austrija “nije predočila ozbiljne i uvjerljive razloge da je zabrana posvajanja djece istospolnim partnerima nužna zbog zaštite tradicionalne obitelji ili interesa djeteta”.
U ocjeni ustavnosti referenduma i naš Ustavni sud nedvojbeno će se držati utvrđenja iz ove presude ESLJP-a.
>>Senat donio zakon koji gayeve štiti na radnom mjestu
"...rekao nam je jedan ustavnopravni stručnjak..." Srami se pa ga zato niste imenovali? A kaj kažu baka i susjeda Štefica, sigurno i one imaju neko mišljenje. A prodavačica u Dioni? Kumica na placu? Stvarno vam je članak genijalan.