Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 9
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
NAJTOPLIJI SRPANJ U POVIJESTI

Srušen toplinski rekord star 120.000 godina, 'tihi ubojica' kosi žrtve

Koraljni greben
Foto: dpa/DPA/PIXSELL
1/3
09.08.2023.
u 12:00

Oceani apsorbiraju 90 posto viška topline koju generira ljudska aktivnost od početka industrijskog doba, a podaci klimatskog opservatorija Europske unije pokazuju da je sada temperatura površina oceana narasla na 20,96, oborivši rekord iz ožujka 2016.

Prije 120.000 godina temperature na Zemlji bile su visoke kao ove 2023., upozorio je dr. Karsten Haustein, klimatolog sa Sveučilišta u Leipzigu. Temperature zraka i mora ruše rekorde, iza nas je najtopliji srpanj u povijesti mjerenja, a uzrok ekstremnih temperatura je, kako uporno ponavljaju znanstvenici, a vlade ih više-manje ignoriraju, nekontrolirana uporaba fosilnih goriva i emisija štetnih plinova u Zemljinu atmosferu.

Ključnih 30 godina

Deseci tisuća ljudi umrli su zbog ekstremnih vrućina u Sjevernoj Americi, Aziji i Europi, ističe dr. Friederike Otto, klimatska znanstvenica s Imperial Collegea u Londonu, koja vrućinu opisuje kao “tihog ubojicu” koji pogađa najugroženije, one već narušena zdravlja i one koji žive u loše sagrađenim kućama uz prometne ceste. Prema jednoj studiji, procjenjuje se da je više od 61.000 ljudi u Europi prošle godine umrla upravo zbog vrućina. Slično će biti i ove godine, ako ih ne strada i više. Dr. Marina Romanello, izvršna direktorica Lancet Countdowna, rekla je da mnoge zemlje daju prednost subvencijama za fosilna goriva ispred javnog zdravstva, a izračunala je i da je samo 2021. godine izloženost visokim temperaturama svjetsko gospodarstvo stajala 700 milijardi dolara i 470 milijardi izgubljenih radnih sati.

VEZANI ČLANCI: 

– Rekordne temperature posljedica su drastičnih povećanja globalnih temperatura. Temperatura svjetskih oceana ovaj je tjedan rekordno visoka što povećava zabrinutost za klimu na našem planetu te za morski život i obalne zajednice – kazao je Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene Copernicus. Podaci klimatskog opservatorija Europske unije pokazuju da je prosječna temperatura površina oceana narasla na 20,96 Celzijevih stupnjeva, srušivši rekord iz ožujka 2016., kad je izmjereno 20,95 stupnjeva, rekla je glasnogovornica službe EU za klimatske promjene Copernicus. Oceani apsorbiraju 90 posto viška topline koju generira ljudska aktivnost od početka industrijskog doba, i ta se toplina nastavlja akumulirati jer se staklenički plinovi, većinom od izgaranja nafte, plina i ugljena, skupljaju u atmosferi.

– O razini mora se često govori kao o sporom procesu na koji se ne može puno utjecati, no sljedećih 30 godina je doista važno – upozorio je dr. Matthias Mengel s Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime. Zagrijavanje oceana izravna je prijetnja dijelu morskog života, ističe Piers Forster iz međunarodnog centra za klimu na sveučilištu Leeds. Zabilježeno je već odumiranje koralja na Floridi, gdje je izmjerena temperatura vode od čak 38,3 stupnja, a zagrijavanje oceana utjecat će i na migracije i širenje invazivnih vrsta, što bi moglo ugroziti zalihe ribe i stoga i sigurnost hrane u nekim dijelovima svijeta. Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu procjenjuje da morsko i slatkovodno ribarstvo i akvakultura osiguravaju 15 posto životinjskih bjelančevina za 4,3 milijarde ljudi. Rastuće temperature utječu i na vegetaciju i vrste koje grade grebene koji štite obale od erozije i porasta razine mora, a povezane su i s povećanjem i širenjem bolesti među morskim vrstama, pa prijeti prijenos tih bolesti na ljude koji ih konzumiraju. A klimatski fenomen El Niño, koji utječe i na temperature, tek se “zagrijava”. Temperatura na površini sjevernog Atlantika, koji je postao ključna točka proučavanja zagrijavanja svjetskih oceana, narasla je, primjerice, na rekordno visoku prosječnu temperaturu od 24,9 stupnjeva, a to područje u pravilu vrhunac temperature bilježi tek u rujnu. Mediteran je u srpnju oborio svoj dnevni rekord s medijanom temperature od 28,71 stupanj.

Nadalje, morski toplinski valovi dva puta su češći nego 1982. godine. Glavni tajnik UN-a António Guterres prošli je mjesec upozorio da je došlo “doba globalnog ključanja”. Sa strepnjom se prati otapanje ledenjaka na Grenlandu, uz arktičku jedne od dvije ledene ploče, površine oko 1,7 milijuna četvornih kilometara, pod utjecajem toplih jugozapadnih vjetrova i vedrog neba. Kako piše MailOnline, svake zime nad Grenlandom pada snijeg koji obično ostaje tijekom ljeta i djeluje kao neka vrsta zaštitnog sloja za masu leda ispod, no toplija ljeta posljednjih godina dovela su do toga da se snijeg topi na sve nižim i nižim nadmorskim visinama, ostavljajući led izložen suncu. Ove godine topljenje snijega na površini ledene ploče veće je od prosjeka od 1981. do 2010. Snijeg reflektira više Sunčeve energije, a led je više apsorbira, što rezultira pojačanim otapanjem.

VEZANI ČLANCI: 

Prijetnja gradovima

Globalna razina mora mogla bi porasti čak 1,2 metra do 2300. godine, čak i ako svih 200 zemalja potpisnica ispuni ciljeve Pariške klimatske konferencije. A nije da se pretrgavaju od posla kako bi spriječiti porast globalne temperature za 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijske razine. Porast razine mora prijeti gradovima od Šangaja i Londona do nizinskih dijelova Floride ili Bangladeša i cijelim državama poput Maldiva. Hrvatska se, kao i ostale zemlje Sredozemlja, zagrijava brže od ostalih dijelova svijeta, upozorio je Državni hidrometeorološki zavod. Odstupanja srednje temperature zraka u srpnju u odnosu na normalu od 1991. do 2020. u rasponu su od jednog stupnja u Varaždinu do 2,1 na Zavižanu. Temperatura zraka bila je viša od prosjeka na svim postajama.

Komentara 2

Avatar Jopa
Jopa
13:25 09.08.2023.

Ljudi minorno utječu na klimu, planeta ima svoje klimatske cikluse bez obzira na ljudsko djelovanje.

Avatar Moodleen
Moodleen
13:45 09.08.2023.

A taj stručnjak je prije 120 tisuća godina mjeril temperature?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije