Najizgledniji scenarij je da će rast kamatnih stopa ići vrlo polako, rekao je glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić večeras u HTV-ovoj emisiji Otvoreno.
Dodao je da će kamatne stope brže rasti ako se pokaže da su inflatorni pritisci snažniji, tvrdokorniji nego što se sada očekuje.
- To je teško predvidjeti. Mi sada prvi put imamo iskustva izlaska iz pandemije, nismo vidjeli još ovakva ekonomska kretanja, kazao je je, ističući da su rizici povišeni.
- Rizici su povišeni. Dobro je da znaju za taj rizik. U nekom dužem roku je vjerojatno da će se tako nešto dogoditi, ali do tada će i plaće rasti pa će možda malo lakše akomodirati taj rast rate, rekao je Šošić.
Je li franak bio veći ili manji rizik od ovoga rasta?
- U tom trenutku kad je guverner Vučić upozoravao na Franak - znači, negdje 2005., 2006. godine - tada se to vjerojatno činilo kao manji rizik. Dogodio se slijed događaja koji je bilo jako teško predvidjeti - globalna financijska kriza, kriza javnog duga u europodručju, kvantitativno popuštanje 2015... Znači, jedan slijed događaja bez presedana koji apsolutno nitko od ekonomista nije predvidio, rekao je Šošić.
Na pitanje je li mogući rast kreditnih rata i za 20 posto ekonomski analitičar Neven Vidaković odgovorio je: "U, recimo, sljedeće četiri godine, teoretski da".
- Ako pričamo o ovome rastu od 20 posto i više, to je moguće, ali bi morali biti kontinuirani inflatorni pritisci u sljedeće tri, četiri godine. A onda ovisi kako će se ekonomija razvijati i što će se razvijati i s drugim varijablama, rekao je Vidaković.
Govoreći o rastu cijena, državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj rekao je da ljudi najbolje znaju što su za 100 kuna mogli kupiti prije deset, pet godina ili prije godinu dana. Međutim, dodao je, nije samo pitanje što se tad moglo kupiti, već i kolike su bile plaće u to vrijeme.
- Sad govorimo o eurozoni pa tu imamo dosta tih ljudi koji očigledno ne shvaćaju koje nama benefite sve to može dati, pa govore: "doći će inflacija, poskupjet će, zaokružit će"... Da, jedan dio cijena otišao je gore, ali plaće u eurozoni svih onih koji su ušli daleko su više rasle nego ti rizici. I svi oni koji su ušli i dalje žele ostati tamo, rekao je Čuraj.
Vidaković je rekao da sada imamo prozor od šest do 12 mjeseci gdje možemo kompletno restrukturirati dug i prilagoditi ga za vrijeme rasta kamatnih stopa.
- Idealno bi bilo da mi dugove otplatimo. Jer ako pogledate hrvatski proračun - hrvatski proračun je vrlo dobar do fantastičan. Mi smo prvih šest mjeseci imali rupu u proračunu 11 milijardi kuna. Nakon osmog mjeseca ta rupa je smanjena na 6. Vrlo je lako moguće da ćemo ove godine imati uravnotežen proračun. A imati uravnotežen proračun, i u isto vrijeme povećane prihode - što zbog potrošnje, što zbog inflacije - za političare uvijek znači samo jednu stvar, a to je kupovanje glasova, rekao je Vidaković, dodavši da sad imamo priliku da refinanciramo dugove, napravimo strukturnu reformu hrvatskoga duga i troška i otplatimo dugove zahvaljujući ekonomskom rastu koji ćemo ostvariti ove i sljedeće godine.
- Pitanje je hoće li to biti napravljeno, rekao je Vidaković.
Matija Kroflin, makroekonomist Matice hrvatskih sindikata, rekao je kako ekonomisti već dugo govore o potrebi normalizacije monetarne politike, koja podrazumijeva i postepeno povećanje kamatne stope.
- Ključna stvar u vezi kamata zapravo je to što će se događati s inflacijom, rekao je Kroflin.
Kroflin je rekao da je Vujčićeva izjava, iako činjenično točna, možda bila politički nedovoljno promišljena.
- Ljudi, a i mediji su hipersenzibilizirani za određene stvari. I u tom kontekstu je ova izjava možda bila nedovoljno promišljena, rekao je Kroflin, na što je reagirao Josip Tica, predsjednik Savjeta za gospodarstvo SDP-a, rekavši da ima suprotan stav te da je Vujčićeva izjava bila fenomenalna.
- Već šest mjeseci se piše o inflaciji koje nema. Sad je tek, u devetom mjesecu je nastala. Inflacija je vrlo često i samoostvarujuća prognoza. Ako mislite da će biti - dogodit će se. U takvoj situaciji, ako Hrvatska bude imala višu inflaciju od zemalja iz okruženja, mi ćemo narušiti svoju konkurentnost. To će platiti industrijska proizvodnja, rekao je Tica, ističući da je Vujčić izašao s takvom izjavom kako bi ohladio inflatorna očekivanja.
- Ono što mene smeta ovdje je zadiranje u samostalnost središnje banke, rekao je Tica, pojasnivši da misli na odgovorne osobe iz izvršne vlasti. Na Togonalovo pitanje misli li na reakciju premijera Andreja Plenkovića odgovorio je potvrdno.
- Ne može izvršna vlast napadati guvernera zato što se on bori za stabilizaciju cijena. To je nedopustivo u demokraciji, poručio je Tica.
Znaš što će još ove zime ići jako polako? Plin.