Prizor je šokantan i nije ugodan, još je teže naći se u toj situaciji, ali vezanje hospitaliziranog pacijenta odnosno tzv. humana fiksacija u nekim je slučajevima, nažalost, jedini način da on ozbiljno ne našteti sebi ili drugima. Znaju to dobro bolnički liječnici i medicinske sestre koji se nerijetko bore za život nemirnog i izbezumljenog pacijenta. Dogodi se da takav pacijent padne, slomi ruku, nogu ili razbije glavu, jer nije moguće da u svakom trenutku netko bude uz njega. U jednoj se zagrebačkoj klinici prisjećaju pacijenta koji je uspio potrgati humanu fiksaciju, strgnuo kateter, iskrvario i umro.
Tzv. humana fiksacija bolesnika provodi se u svim bolnicama, a te su nemile situacije regulirane Zakonom o zaštiti osoba s duševnim smetnjama i Pravilnikom o vrstama i načinu primjene mjera prisile prema osobi s težim duševnim smetnjama. Psihijatar je taj koji će odobriti mjeru prisile, kao krajnju mjeru ako ništa drugo ne pomaže. Međutim, u slučaju iznimne žurnosti, odluku o sputavanju odnosno mjeri prisile može donijeti i bilo koji drugi liječnik, ali i medicinska sestra ili medicinski tehničar, a o tome su obavezni odmah obavijestiti psihijatra. Sestre i tehničari odluku mogu donijeti u iznenadnim i hitnim situacijama kad procijene da postoji ozbiljna opasnost da pacijent ugrozi osobnu i sigurnost okoline. Pritom obavezno procjenjuju znakove nasilnog i samodestruktivnog ponašanja i posljedice koje bi mogle nastati ako ne bi primijenili mjeru prisile.
– Humanog sputavanja ima, po svim odjelima. Najčešće je to starija populacija jer oni se psihoorganski promijene kad dođu u bolnicu, tada uznemireno čupaju katetere, braunile, pelene, što kod kuće gdje osjećaju svoj mir ne rade. Nikad se pacijenti humano ne sputavaju da bi zdravstvenom radniku bilo lakše već uvijek zbog sprečavanja da si nanese štetu. Npr. ako čupaju braunilu kroz koju ide terapija, neće tu terapiju dobiti, već mogu dobiti i lokalnu infekciju kad je silom iščupaju. Članovima obitelji to je šokantno, ali kad im objasniš, ljudi shvate – kaže dr. Irena Hrstić, ravnateljica OB-a Pula.
Inače, vodi se računa da vezana osoba ne bude stalno u istom položaju jer bi to u nekim slučajevima zbog gravitacije moglo dovesti do stvaranja edema. Zbog toga je moguće da nakratko osobi promijene položaj ruku, pa i da ih podignu.
Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ ovih je dana bila prozvana zbog sličnog slučaja. Objašnjavaju da ovu mjeru koriste samo kod autodestruktivnog ponašanja pacijenta koje ugrožava njegovu fizičku sigurnost.
– Zdravstveni djelatnici u svom kliničkom radu gotovo svakodnevno se suočavaju s ovim etičkim problemom. Različite organske bolesti mogu uzrokovati promjene u ponašanju ili raspoloženju pacijenta (tzv. psihoorganski sindrom) zbog neizravnog utjecaja na središnji živčani sustav, dok zarazne bolesti poput meningitisa i encefalitisa svojim primarnim i izravnim djelovanjem uzrokuju kvantitativne i kvalitativne poremećaje svijesti. U oba slučaja može posljedično doći do samoozljeđivanja pacijenta zbog psihomotornog nemira (npr. pada s kreveta, izvlačenja urinarnog katetera ili igle kojom je uspostavljen venski put i sl.). Postupak se temelji na procjeni stanja pacijenta od liječnika, a primjenjuje se kada prethodne intervencije nisu bile učinkovite, poput korištenja bočnih ograda na krevetu, imobilizacije pojedinog ekstremiteta ili primjene lijekova/psihofarmaka. Nakon pokretanja intervencije, stanje bolesnika se redovito prati od zdravstvenih djelatnika i bilježi u medicinsku dokumentaciju kako bi se postupak što prije ukinuo – pojašnjavaju u Infektivnoj.
Rizik za samoubojstvo, samoozljeđivanje, rizik za ozljeđivanje drugih, za oštećivanje imovine, dezorijentiranost, konfuznost, smetenost, maničnost, halucinatorna/sumanuta doživljavanja, agitacija, agresivnost, nekritičnost prema potrebi mirovanja i liječenja – opravdani su razlozi zbog kojih će privremeno sputati pacijente u KB-u Merkur.
U KBC-u Split kažu da ovu metodu izbjegavaju jer postoje druge poznate metode za koje je osoblje educirano, ali je provode. Slično je i u KBC-u Sestre milosrdnice, gdje ističu da kontinuirano provode edukaciju svih djelatnika uključenih u taj postupak, a humano se sputavanje primjenjuje, kažu, isključivo ako se jedino tako može otkloniti neposredna opasnost koja proizlazi iz ponašanja pacijenata, a kojom ozbiljno i izravno ugrožava svoj ili tuđi život, zdravlje ili sigurnost.
Posebne tečajeve za ove postupke provode i u KBC-u Zagreb.
– Primjena ograničavanja slijedi po odredbi liječnika koji je odgovoran za skrb o pacijentu ili drugog liječnika koji je ovlašten odrediti ograničavanje u svrhu osiguranja fizičke sigurnosti pacijenta, zdravstvenih radnika ili drugih osoba. Za sve zdravstvene djelatnike koji su uključeni u provedbu ograničavanja pacijenata važno je dobro poznavanje indikacija za ograničavanje, promatranje pacijenta, ponovna procjena i na koji način je potrebno pojačati skrb takvih pacijenata. Ograničavanje se prekida što je prije moguće – kažu na Rebru, gdje je, kao i u ostalim bolnicama, ovakvo ograničavanje pacijenata propisano internim procedurama i dokumentira se u medicinskoj dokumentaciji svakog pacijenta, o čemu se vodi i dodatna evidencija.
– Imali smo gadnih situacija kad se pacijenta nije fiksiralo, bilo je slučajeva razbijenih glava zbog pada s kreveta. Zato se i zove humana fiksacija, nije nehumana i mi to pažljivo i nježno napravimo. Najčešće su to nemirni, dementni pacijenti. Svatko od nas specijalista mora strogo indicirati potrebu za humanom fiksacijom i pritom potpisati obrazac. Obitelji obavezno objasnimo, uglavnom svi shvate – kaže prim. Saša Srića s Klinike za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb.
I u KBC-u Rijeka primjenjuju humanu fiksaciju kao dio intenzivne psihijatrijske skrbi u osoba koje su nepredvidivog ili agresivnog ponašanja, kod kojih postoji visok rizik od suicida ili samoozljeđivanja, ozbiljne verbalne ili fizičke prijetnje uz slabu kontrolu, koje su intoksicirane od alkohola ili psihoaktivnih tvari, kod maničnih bolesnika sa slabom kontrolom ponašanja, onih s problemima u ponašanju i nakon primjene psihofarmaka i boravka u mirnoj sobi, psihotičnih bolesnika kao i nesuradljivih bolesnika prilikom primjene neophodnih medicinskih postupaka, kod onih u visokom riziku od ozljeđivanja npr. zbog pada ili nestabilnosti, a nekad i na zahtjev samog bolesnika.
– Indikaciju za humanu fiksaciju postavlja liječnik, a u izuzetno hitnim slučajevima med. sestra ili tehničar. Uobičajeno je da postupak indicira psihijatar na konzilijarnom pregledu, ali može i drugi liječnik specijalist ako za time postoji neodgodiva i opravdana potreba. Trajanje je najkraće moguće – kažu u KBC-u Rijeka.
VIDEO Potez vozača iz KBC-a Split oduševio roditelje dječaka iz Dubrovnika
Ostavite struku struci. Sasvim uobičajeno i opravdano u nuždi. Vežu i ruke prije operacije da polusvjestan ne napraviš štetu... Sugurno imaju i sklopivih kreveta za nuždu ali nisu stigli odmah pripremiti. Fali osoblja a strategije kako to rješiti niotkud. Namjerno.. Drugi veliki problem je da bar 30~50% novca u zdravstvu nestane radi makinacija sa nabavama. Bar 30% se ljekovi i potrosni materijali preplacuju jer se mir kašnjenja placanja kupuje prihvacanjem visih cijena farmaceuta...