"Hrvatska sigurna i stabilna demokracija, ali je sigurnosno okruženje izazovno i nestabilno", stoji u javnom izvješću koje je danas objavila SOA. "Na globalnom sigurnosnom planu jačaju čimbenici neizvjesnosti i promjenjivosti. Europska sigurnosna situacija značajno je pogoršana nakon ruske agresije na Ukrajinu. Rat u Ukrajini i dalje nema izvjesnog završetka, a sukobi na Bliskom istoku dodatno su narušili globalnu sigurnosnu situaciju, pri čemu se ističe sukob Izraela i Irana koji ima globalni odjek", ističe se dalje.
Analiziraju se posljedice rata u Ukrajini pa se tako zaključuje da multilateralni globalni sigurnosni mehanizmi građeni nakon Drugog svjetskog rata praktično više ne postoje. U takvim se okolnostima mijenja i europska sigurnosna arhitektura. Članice Europske unije (EU) razvijaju ambiciozne planove obrambene kohezije i jačanja europskih obrambenih kapaciteta.
Iako SOA, u izvješću koje obuhvaća statistiku za 2024. godinu, te aktualno stanje sigurnosti u 2025. godini, terorističku prijetnju, odnosno prijetnju organiziranih napada terorističkih skupina u RH i dalje procjenjuje niskom, sama dodaje kako se mogućnost provedbe terorističkog napada (prvenstveno samostalnih napadača) nikada ne može isključiti.
Glavni izvor terorističke prijetnje za Europu predstavlja islamski ekstremizam, poglavito samostalnih napadača inspiriranih džihadističkom propagandom među kojima je u porastu broj mladih i maloljetnih počinitelja i imigranata u EU iz država Afrike i Azije. U susjednim državama zabilježeni su džihadistički napadi, dok je na području Zapadnog Balkana znatan broj bivših pripadnika terorističkih organizacija pušten na slobodu nakon odsluženja kratkih kazni. "Terorističke napade u Europi posljednjih godina ponajviše izvršavaju mlađe radikalizirane osobe inspirirane terorističkom propagandom, lako dostupnim i priručnim sredstvima, poput noževa ili vozila. U 2024. godini u susjednim državama zabilježena su dva individualna džihadistička teroristička napada (Beograd i Bosanska Krupa). Na području Zapadnog Balkana se proteklih godina stotine džihadista, bivših pripadnika ISIL-a i drugih terorističkih organizacija u Siriji i Iraku, vratilo u matične države. Oni su osuđivani na kratkotrajne kazne zatvora i većina je već na slobodi. Iskustva govore da se džihadisti u zatvorima rijetko deradikaliziraju, a svoje radikalne stavove nastavljaju propovijedati tijekom boravka u zatvorima, kao i po izlasku", navodi se i zaključuje kako je Hrvatska i dalje društvo u kojem ekstremizam, ni po jednoj osnovi, vjerskoj, ideološkoj ili nacionalnoj, nema značajnije uporište, kao ni potporu u javnosti, a time ni snagu ili potencijal za destabilizaciju nacionalne sigurnosti.
Kibernetička sigurnost, obavještajna djelovanja i strane prijetnje
Navode i ovo: "Na ekstremno desnoj sceni i dalje je izražen trend antisistemskog ekstremizma, odnosno onog koji želi ukidanje postojećeg demokratskog ustavnog poretka RH. Pri tome postoje namjere i pokušaji paravojnog organiziranja, provedbe vojne obuke i nabavke naoružanja, a s krajnjim ciljem promjene ustavnog poretka RH."
Jedan veći dio izvješća posvećen je i situaciji u Europskoj Uniji, kao i sigurnosnoj situaciji vezanoj uz aktualni sukob u Ukrajini koja je u Europi znatno pogoršana od početka rata. Pri tome ističe pojačano obavještajno djelovanje prema državama EU koje uključuje špijunažu, sabotaže i izazivanje straha. Neke od aktivnosti koje ruske obavještajne službe provode nakon početka rata u Ukrajini uključuju diverzije, sabotaže i operacije utjecaja kojima nastoje spriječiti dostavu pomoći Ukrajini, te u članicama EU i NATO-a proširiti osjećaj napetosti, straha i ranjivosti zbog potpore Ukrajini, kao i izazvati manjak povjerenja javnosti u vjerodostojnost NATO-a i EU.
Ističu i da je početkom 2024. SOA postala središnje nacionalno tijelo za kibernetičku sigurnost pa Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost koordinira zaštitu informacijskog prostora. "Proteklih godina kontinuiran je rast državno-sponzoriranih kibernetičkih (APT) napada na ciljeve u RH. Tako je u 2024. godini otkriveno 38 takvih napada, što je za 7 više nego godinu ranije. Radi se o organiziranim kibernetičkim napadima kojima je primarni cilj špijunaža državnih tijela, odnosno krađa podataka od značaja za nacionalnu sigurnost", ističu.
Nestabilnost Zapadnog Balkana
SOA ističe kako je Rusija obavještajno ojačala svoju prisutnost u Srbiji te kako Srbija i Rusija i formalno jačaju obavještajnu suradnju. "Zapadni Balkan još uvijek opterećuju neriješena međunacionalna i međudržavna političko-sigurnosna pitanja. Stabilnost i sigurnost Zapadnog Balkana, odnosno hrvatskog jugoistočnog susjedstva izvan EU, izuzetno je važna za hrvatsku nacionalnu sigurnost. Radi se o prostoru u kojem RH ima svoje nacionalne, gospodarske, sigurnosne, trgovinske, prometne i druge interese", stoji u izvješću. U BiH se, kažu, i dalje traži legitimnost izbora hrvatskih predstavnika, a Republika Srbija je nastavila politiku balansiranja između Zapada, Rusije i Kine, uz nastavak napetosti u odnosima s Kosovom. Srbija i dalje aktivno promovira koncept "Srpskog svijeta" kojem je cilj okupljanje Srba u susjednim državama, osobito u BiH, Crnoj Gori i Kosovu, pod jedinstvenim političkim okriljem službenog Beograda.
U izvješću se spominju i studentski prosvjedi u Srbiji, narativ o vanjskim i unutarnjim neprijateljima te činjenicu da je Hrvatska označena kao "trajni antisrpski faktor". "Posebno zabrinjavajuća je pojava da, nakon početka studentskih prosvjeda, srbijanske državne institucije hrvatske državljane proglašavaju prijetnjom za nacionalnu sigurnost, protjeruju iz Srbije ili čak pritvaraju. Istovremeno, mediji bliski režimu A. Vučića, hrvatske državljane javno proglašavaju hrvatskim špijunima", navodi se. "Vodstvo SPC-a podržava i promovira politički koncept „Srpskog svijeta“, pri čemu osobito ističu BiH, Crnu Goru i Kosovo kao dio tog prostora", stoji u izvješću dalje. Kažu i kako je Rusija ojačala svoju svoju prisutnost u Srbiji, posebice pripadnicima obavještajnog sustava koji su prethodno protjerani iz zemalja EU-a.
Navode se i organizirane skupine s područja Zapadnog Balkana, posebno "srpsko-crnogorske" kriminalne grupe koje sudjeluju u međunarodnom krijumčarenju narkotika, često koristeći nasilne metode. Nezakonite migracije, dodaje se, ostaju intenzivne pod utjecajem globalne nestabilnosti, dok izostanak identifikacijskih dokumenata kod većine ilegalnih migranata povećava sigurnosni rizik, uključujući opasnost od infiltracije ekstremista i kriminalaca.
U Crnoj Gori, ističe SOA, vlada rascjep između proeuropske i proruske opcije, dok radikalne stranke sve snažnije oblikuju političku scenu.
SOA-ine aktivnosti i nadzor
SOA je 2024. provela više od 6200 sigurnosnih provjera, 551 sigurnosnu prosudbu te više od 108.000 provjera stranaca. Prikupila je podatke o nestalim osobama iz Domovinskog rata i surađivala s međunarodnim partnerima na zaštiti europske sigurnosti. Rad SOA-e pod stalnim je parlamentarnim, stručnim i građanskim nadzorom, uz dodatnu sudsku kontrolu, a Hrvatska, kako je istaknuto, ostvaruje visoke standarde transparentnosti u sigurnosno-obavještajnom sektoru. Globalna ekonomska kretanja i trendovi, navodi SOA, snažno utječu na gospodarsku sigurnost Hrvatske.
Presudni su prometni i energetski kapaciteti poput jadranskih luka i LNG terminala na Krku, koji jačaju europsku energetsku neovisnost te osiguravaju strateški položaj Hrvatske u europskoj sigurnosnoj arhitekturi.
Otvori KEKS Pay
Domaće izdajice su najveći problem u Hrvatskoj. To su oni koji su svjedočili u Haagu protiv države Hrvtatske i oni koji su srpskim veleposlanicima davali državne dokumente sa oznakom tajnosti. Nakon njih to su političari koji kradu iz državnog proračuna i od građana RH.