Europa se približava početku zime s neuobičajeno niskim zalihama prirodnog plina, a daljnji poremećaji u opskrbi mogli bi dodatno podići cijene energenata. Na to je upozorio Fatih Birol, čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA), ističući da posljedice rata SAD-a i Izraela protiv Irana sve snažnije pogađaju globalno energetsko tržište. U razgovoru za Al Jazeeru, održanom na marginama međunarodne konferencije u Berlinu, Birol je upozorio da su europske zemlje posebno izložene riziku zbog poremećaja u Hormuškom tjesnacu. Problemi s opskrbom već utječu na sve svjetske regije, a cijene ukapljenog prirodnog plina (LNG) mogle bi nastaviti rasti čak i ako bi se sukob u Perzijskom zaljevu zaustavio.
– Najbolji dan za primirje bio bi jučer – poručio je Birol, čija agencija savjetuje razvijene zemlje i koordinira mjere u krizama na energetskom tržištu. Europske države uobičajeno prije zime pune skladišta plina kako bi osigurale dovoljno energije za grijanje kućanstava i potrebe industrije. Ove godine, međutim, u hladnije razdoblje ulaze sa znatno manjim zalihama od povijesnog prosjeka, upozorio je čelnik IEA-e. Pritom se za dostupne količine plina moraju natjecati s azijskim tržištima, koja još više ovise o isporukama s Bliskog istoka.
– Ako nas pogodi oštra zima, mogli bismo svjedočiti višim cijenama prirodnog plina u Europi – rekao je Birol, dodajući da sve veća isprepletenost energetike i politike dodatno otežava situaciju. Prije izbijanja rata gotovo deset posto europskog uvoza ukapljenog prirodnog plina prolazilo je kroz Hormuški tjesnac. Iranski napadi na brodove u tom području znatno su smanjili mogućnosti opskrbe, a posljedice se vide i na zalihama. Skladišta plina u Europskoj uniji popunjena su oko 72 posto, dok se uobičajenom razinom za ovo razdoblje smatra približno 90 posto.
Prema procjenama analitičara, razlika odgovara količini energije potrebnoj za opskrbu između 10 i 12 milijuna kućanstava. Kako navodi Al Jazeera, ministri energetike država članica EU-a razmatraju i mogućnost pozivanja kućanstava i poduzeća da ograniče potrošnju. Birol je istaknuo da rizike povezane s Hormuškim tjesnacem razmatra već godinama. Jedno od pitanja koje, kako je rekao, redovito postavlja kandidatima za posao u IEA-i jest što bi učinili kada bi taj pomorski prolaz iznenada bio zatvoren.
Sadašnji razvoj događaja, kaže, pokazuje koliko su upozorenja bila važna. Situaciju dodatno otežavaju napetosti u tjesnacu Bab al-Mandab, drugom važnom pomorskom prolazu za međunarodnu trgovinu. Birol smatra da su vlade trebale ranije ulagati u alternativne pravce opskrbe. Zemlje Bliskog istoka sada grade nove plinovode i proširuju postojeće kako bi smanjile ovisnost o Hormuškom tjesnacu, no takve su mjere, prema njegovu mišljenju, trebale biti pokrenute mnogo ranije.
Problemi s opskrbom ne odnose se samo na prirodni plin. Europska unija suočava se i s rizikom od manjka uvezenih prerađenih naftnih proizvoda, među kojima je dizel, ključan za kamionski prijevoz te funkcioniranje poljoprivrede i industrije. Dio europskih rafinerija zastario je, a njihova se proizvodnja posljednjih godina smanjivala. Dodatni pritisak stvaraju i napadi Ukrajine na ruske rafinerije, koji su, prema Birolovim riječima, pridonijeli smanjenju isporuka dizela. Procjenjuje da je prestala stizati otprilike trećina ruskih isporuka.
Birolova upozorenja o energetskoj ovisnosti Europe nisu nova. IEA je godinama upozoravala da je oslanjanje na ruske energente preveliko te da su pojedine europske zemlje prerano odustale od dijela proizvodnje električne energije iz nuklearnih elektrana, koja im je omogućavala veću energetsku samostalnost.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine i smanjenja isporuka ruskog plina, pitanje diversifikacije opskrbe postalo je jedno od ključnih za europsku energetsku politiku. EU planira potpuno ukinuti uvoz ruskog plina, no usred aktualne krize u Perzijskom zaljevu neke članice, među kojima je Francuska, ponovno su povećale narudžbe. Birol je u ožujku koordinirao stavljanje 400 milijuna barela nafte i dizelskog goriva iz strateških rezervi zemalja skupine G7 na raspolaganje tržištu. Bio je to treći put od početka ruske invazije na Ukrajinu da je nadzirao puštanje nafte iz hitnih rezervi.
Učinak takvih mjera i dalje je predmet rasprave. Dio stručnjaka smatra da je riječ o privremenom rješenju jer bi zalihe mogle zadovoljiti potrebe tržišta tek tijekom nekoliko mjeseci. Birol, međutim, tvrdi da su interventne zalihe imale vidljiv učinak na cijene. Nakon što su se zemlje G7 ranije ovog mjeseca dogovorile o puštanju 100 milijuna barela sirove nafte i dizelskog goriva iz rezervi, cijena nafte, koja je prethodno naglo rasla, pala je za 20 dolara. Pad nije dugo potrajao. Cijene su ponovno krenule uzlaznom putanjom, a cijena plina od veljače je porasla za 140 posto. Sirova nafta Brent pritom se prodaje po cijeni znatno višoj od 100 dolara po barelu.
Prema Birolovoj procjeni, posljedice rata osjećat će se još mjesecima, neovisno o tome kako će se sukob dalje razvijati. Osim što ugrožava opskrbu, kriza bi mogla trajno promijeniti način prijevoza energenata i dodatno utjecati na političke prilike u Europi. Upozorio je i na političke posljedice rasta cijena i nezadovoljstva građana. Dok Rusija energente koristi kao sredstvo pritiska, populističke stranke u državama poput Francuske i Njemačke nezadovoljstvo stanovništva koriste za kritiku vlada političkog centra.
– Nikada dosad nisam vidio da geopolitika baca tako dugu i mračnu sjenu na energetski sektor – rekao je Birol za Al Jazeeru. Dodao je da se energija danas sve manje promatra kao gospodarska djelatnost, a sve više kao instrument političkog utjecaja, što smatra posebno zabrinjavajućim.
Europskoj uniji još je na raspolaganju približno 80 posto interventnih zaliha, a Birol se nada da ih neće biti potrebno ponovno stavljati na tržište. Ipak, upozorio je da je mogućnost ublažavanja novih poremećaja sve manja. – Iskreno se nadam da će oba tjesnaca uskoro biti bezuvjetno otvorena. U suprotnom, u energetskom sektoru više nemamo mnogo prostora za ublažavanje novih poremećaja kako bismo cijene zadržali na određenoj razini – zaključio je čelnik IEA-e.
Otvori KEKS Pay
