Naručivanje jeftinih proizvoda iz Kine i drugih zemalja izvan Europske unije uskoro bi moglo postati znatno manje isplativo. Nakon uvođenja fiksne carine od tri eura, kupce od 1. studenoga očekuje još jedan namet. Riječ je o dodatnoj naknadi za rukovanje pošiljkama, čiji je iznos sada i službeno potvrđen. Europska komisija odredila je da će se za obradu malih pošiljaka koje pristižu iz trećih zemalja naplaćivati dodatna dva eura po stavci carinske deklaracije. Nova naknada odnosit će se i na hrvatske potrošače, a prikupljeni novac namijenjen je financiranju troškova carinskih kontrola.
O pojedinostima novih pravila govorila je Melita Buljan iz Carinske uprave, koja je za Dnevnik.hr pojasnila na koji će se način obračunavati dodatni trošak. "Od 1. studenog se vodi i naknada za rukovanje, ona je također kao i fiksna carina, obračunavat će se po deklaraciji. Iznosit će, sad konačno i znamo točan iznos, dva eura po stavci deklaracije", kazala je Melita Buljan iz Carinske uprave, za Dnevnik.hr. Posljedice novih pravila posebno će osjetiti građani koji putem popularnih internetskih platformi naručuju više različitih proizvoda u istoj pošiljci. Naime, fiksna carina od tri eura, koja se primjenjuje od srpnja, obračunava se prema vrsti robe, a na isti će se način dodavati i nova naknada od dva eura.
Primjerice, kupac koji u jednoj narudžbi odabere majicu, novčanik, slušalice i bocu za vodu, odnosno četiri različite vrste proizvoda, već prema postojećem sustavu mora izdvojiti 12 eura za carinu. Uvođenjem naknade za rukovanje taj će se iznos povećati za dodatnih osam eura. To znači da će ukupni nameti za takvu narudžbu dosegnuti 20 eura, neovisno o cijeni samih proizvoda. Zbog toga se otvara pitanje hoće li kupnja putem platformi poput Temua i dalje biti toliko privlačna hrvatskim potrošačima. Mišljenja građana o dodatnim troškovima prilično su podijeljena. "Ne, mislim da su povećali namete kako bi više zaradili. Trebali bismo okrenuti leđa velikim igračima i podržavati lokalne trgovce", poručila je Lea iz Zagreba.
S druge strane, dio potrošača smatra da ni dodatna davanja neće bitno promijeniti kupovne navike jer su cijene na stranim internetskim trgovinama često osjetno niže nego u domaćim prodavaonicama. "Znam jako puno ljudi koji naručuju preko Temua i to će sigurno utjecati na njih. Ipak, mislim da će nastaviti naručivati jer će cijene i dalje biti konkurentnije od onih u lokalnim trgovinama", smatra Romano iz Opatije. Neki građani u novim pravilima prepoznaju i pokušaj zaštite europskih trgovaca od snažne konkurencije jeftinih proizvoda koji dolaze s tržišta izvan Europske unije. "Općenito, svi nameti su loši, ali zaštita europskog tržišta ipak ima određenu logiku", kazao je Zvonimir iz Zagreba, za Dnevnik.hr.
Velike količine povoljne robe koja svakodnevno stiže u Europu posljednjih su godina znatno promijenile potrošačke navike. Zbog niskih cijena građani često naručuju i proizvode koji im nisu nužno potrebni, a upravo je takav način kupnje pridonio velikom broju malih pošiljaka koje prelaze granice Europske unije. Iako će nova naknada dodatno povećati troškove uvoza, još nije izvjesno u kojoj će je mjeri kupci izravno osjetiti. Prema predviđenom modelu, obvezu njezina plaćanja trebale bi snositi velike internetske platforme kao carinski dužnici.
Odvjetnica Dijana Kladar smatra da bi najveći trgovci mogli pronaći poslovno rješenje kojim bi se izbjeglo zasebno naplaćivanje naknade krajnjim kupcima. "Mislim da će velike platforme pronaći način da preko jedinstvenog centra naknadu izravno uplaćuju carini u ime potrošača, a taj trošak uračunati u svoje poslovanje. S druge strane, trgovci iz trećih zemalja koji trošak prebace na potrošače mogli bi osjetiti posljedice", smatra odvjetnica Dijana Kladar. Hoće li platforme odlučiti same podmirivati dodatni iznos ili će ga uključiti u konačne cijene proizvoda, ovisit će o njihovoj poslovnoj politici. Da je prethodno uvođenje fiksne carine utjecalo na opseg pošiljaka, pokazuju i podaci Carinske uprave.
Tijekom prva četiri mjeseca primjene novih pravila zabilježeno je približno 65 tisuća carinskih deklaracija za takve pošiljke. U usporedivom razdoblju prethodne godine bilo ih je nešto više od 110 tisuća, što predstavlja smanjenje od približno 41 posto. Ipak, takve brojke ne moraju značiti da se ukupan broj narudžbi smanjio u jednakom omjeru. Dio pošiljaka mogao je, naime, proći postupak carinjenja u drugim državama članicama Europske unije. Osim učinka na potrošače, nova pravila otvaraju i pitanje raspodjele prihoda prikupljenih od carine i naknade za rukovanje. "Pravila su što se tiče carine, 75 posto ide u proračun Europske Unije, dok 25 posto zadržava zemlja članica. Slično bi trebalo biti podjela naknade za rukovanje, ali ne od prvog dana. Od prvog dana ta naknada će biti prihod RH, a kad budu doneseni propisi, onda će se raspoređivati jednako kao i carina", kazala je Buljan.
Prema tome, prihod od nove naknade u početnoj će fazi u cijelosti pripadati hrvatskom državnom proračunu. Nakon donošenja odgovarajućih propisa očekuje se primjena modela raspodjele kakav već vrijedi za carinske prihode. Za građane koji često naručuju odjeću, elektroniku i druge sitnice s internetskih platformi važna je još jedna pojedinost. Mogućnost povrata naručenih proizvoda ostaje nepromijenjena, no povrat robe neće podrazumijevati i vraćanje plaćenih davanja. Drugim riječima, čak i ako kupac odustane od narudžbe te proizvod pošalje natrag trgovcu, neće moći dobiti povrat tri eura fiksne carine i dva eura naknade za rukovanje. Tako bi kupnja proizvoda male vrijednosti, osobito kada jedna narudžba obuhvaća više različitih vrsta robe, mogla postati osjetno skuplja nego dosad.
Otvori KEKS Pay
