Proizvode ga pčele koje lete kroz pet županija, a tradicija mu seže više od 130 godina unatrag. Riječ je o medu koji nosu zaštićenu oznaku izvornosti – slavonski. Povoljni klimatski uvjeti, obilje biljnih medonosnih vrsta na slavonskim poljima, prostranim šumama te naplavnim ritovima i močvarama oko Save, Drave i Dunava, omogućili su autohtonim sivim pčelama da tisućljećima olako pronalaze izdašnu nektarsku i peludnu pašu.
Stvoreno je jedinstveno agro-ekološko područje koje omogućuje “Slavonskom medu” da se ističe kao čisti sortni med. Priča oko dobivanja oznake izvornosti, prisjeća se Stanko Čuljak, pčelar iz Vukovarsko-srijemske županije, trajala je četiri godine.
- Nama je bilo važno da se slavonski med zaštiti jer se na području naših pet županija proizvode velike količine meda, a uvijek postoji fama da je cjenjenije ono što je malo i manje dostupno. Htjeli smo dokazati kako naš med ispunjava sve uvjete za kvalitetu, a time i omogućiti proizvođačima postizanje više cijene na tržištu. Usto, željeli smo postići i ujednačenje okusa slavonskog meda na cijelome području – govori Stanko Čuljak, član Upravnog odbora Udruge proizvođača slavonskog meda i dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.
Po vrsti, slavonski med može biti od bagrema, lipe, uljane repice, suncokreta, kestena, zatim cvjetni te medun hrasta sladuna.
– Svaki je med je dobar i kvalitetan, ako je proizveden po standardima, no slavonski, primjerice, ima niži udio vlage, maksimalno 18,3 posto, što znači da ga je teže proizvesti, ali mu se svojstva povećavaju. Neće se , tako, ukiseliti – prikazuje Čuljak
Otvori KEKS Pay
Prvorazredna glupost "pčele koje lete kroz pet županija".Nije baš novo da je radijus pčela nekih 2 do najviše 3 km.