Oluja koja je ovog tjedna poharala Hrvatsku, kažu meteorolozi, nešto je na što se, nažalost, moramo naviknuti kao na fenomen koji ćemo doživljavati sve češće, jer klimatske su promjene i vrijeme "dovele do ludila" pa jasnih granica među godišnjim dobima kakve smo pamtili više nema i vremenski ekstremi sve su češći. Silina vjetra koji je puhao u Zagrebu, ali koji je bio još i jači u Slavoniji, u kojoj je puhao brzinom od 180 km/h, ostavio je za sobom grozne posljedice i štetu; rušio je stabla, uništavao krovove kuća, automobile...
Prema objavljenim podacima, samo na području Zagreba srušeno je čak tisuću stabala, oštećeno daleko više, a u Slavoniji su te brojke i veće. Nažalost, baš od posljedica srušenih stabala u Zagrebu je poginulo dvoje ljudi; jedan je bio pješak, drugi u automobilu, te jedna osoba u Cerniku, u Brodsko-posavskoj županiji, na koju je drvo palo dok je bila u automobilu. Nevrijeme je zahvatilo čak 14 hrvatskih županija i nema područja u kojem nema srušenih ili oštećenih stabala, pluća gradova bez kojih čovjek ne bi mogao preživjeti. U Karlovcu su, primjerice, srušena 22 stabla, a 47 ih je oštećeno.
U Karlovcu imamo GIS – katastar svih stabala u sklopu kojeg je evidentirano 90 posto svih stabala u gradu, njih 12.000. Putem GIS-a brinemo se o njima, upisujemo sve promjene, zdravstveno stanje i planiramo zamjene oštećenih stabala. Vodimo veliku brigu o svom zelenilu u gradu, pazimo na to koja su stabla dotrajala i tako potencijalno opasna za prolaznike i imovinu, no činjenica je da su ovakve vremenske neprilike, ova silina vjetra koju smo imali tijekom zadnjeg nevremena, nešto što ni mlado stablo ne može izdržati. I sada imamo među srušenim stablima i mlada i zdrava stabla.
POVEZANI ČLANCI:
Nažalost, vrijeme nam donosi ekstreme; ovakva nevremena praćena jakim vjetrom događaju se nakon dužih sušnih perioda koji oslabe korijen pa je onda i stablo ranjivije. Tom se problemu pokušavamo prilagoditi. Postojeće povijesne drvorede zamjenjujemo istim vrstama, poput divljeg kestena, lipe i javora, no u drugim dijelovima grada sadimo stabla koja su otpornija na vremenske prilike. S njima dolaze i neke nove bolesti i štetnici koji ih napadaju, tako da je priča kompleksna. O tome se i savjetujemo sa stručnjacima s fakulteta. No oluje su velika opasnost za sva stabla i samo je pitanje sreće koje će stablo zahvatiti koliko snažan nalet vjetra – objasnila nam je Gordana Purgar, tehnička direktorica tvrtke Zelenilo Karlovac.
Što je više zelenih površina po gradovima, pokazala je i nedavna studija, ljudi će biti zdraviji, jer klimatske promjene i velike suše dovode u opasnost ljudske živote – a stabla te vrućine ublažavaju i rashlađuju gradove. Zato je urbano pošumljavanje, sadnja stabala u gradovima, postao jedan od prioriteta ovog stoljeća. Europska unija donijela je posebnu Strategiju kojoj je plan do 2030. smanjiti emisiju ugljikova dioksida 55 posto, a do 2050. biti klimatski neutralna. Jedan od načina na koji to planiraju postići je i sadnja tri milijarde novih stabala na području Unije do 2030. godine.
Sadnja drveća u gradovima može najviše pomoći u suzbijanju posljedica klimatskih promjena, zaključili su, i to stvaranjem kisika, pohranjivanjem ugljikova dioksida, ali i neizravno, hlađenjem urbanih područja zbog kojeg se smanjuje potreba za energijom. Jedno je istraživanje pokazalo i da sadnja više drveća u gradovima može smanjiti broj smrti od toplinskog udara. I zato je sada više nego ikada prije važno znati koju vrstu stabala saditi u gradovima i kako ih održavati da bi se smanjila vjerojatnost njihova oštećenja tijekom oluja, a onda i štetnih posljedica za imovinu i ljudske živote.
Vinko Paulić, profesor na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu, svoj je rad posvetio upravo toj tematici. – Uvijek je teško čuti kada se dogodi nesreća i kada se izgube ljudski životi. Iako su takvi događaji rijetki, oni se, nažalost, događaju. Iskustva iz drugih zemalja govore da, statistički gledano, nekoliko ljudi godišnje smrtno strada od pada stabla, dok su ozljede i oštećenja imovine puno češći. Struka urbanog šumarstva, i arborikultura kao njezina radna disciplina, kao jedan od glavnih zadataka ima kontrolu stabala u urbanim sredinama. To uključuje redovito, periodičko praćenje svih karakteristika i promjena na stablima u urbanim sredinama. Nažalost, stabla u urbanom području najčešće žive u neprirodnom staništu, stoga su te promjene češće i njihov je intenzitet veći nego kod stabala u šumskim sastojinama izvan gradova.
One mogu biti uzrokovane različitim čimbenicima, poput abiotskih, kao što su uvjeti u tlu, promjena strukture tla, erozija, nasipanje tla i sl. Mogu ih uzrokovati klimatske prilike poput suše, obilnih oborina ili snijega te vjetar, koji je također važan čimbenik. Zatim imamo biotske čimbenike, poput raznih štetnika i biljnih bolesti. I na to još dolazi utjecaj čovjeka, koji može biti posredan – urbanizacija, izgradnja građevina i ostalih objekata koji dovode do smanjenja zelenih površina ili njihove kvalitete, ali i neposredan – različita mehanička oštećenja koja nastaju na stablima djelovanjem ljudi: štete od kosilica, trimera, automobila na parkiralištima, guljenje i oštećivanje stabala, zbijenost tla i slično.
Sve ove situacije dovode do stresa kod stabla, koji vodi njihovu lošem zdravstvenom stanju i preranom odumiranju – objašnjava prof. Paulić. Dodaje da je stalna kontrola stabala jako važna. Već pogledom na stablo stručnjaci koji rade u području urbanog šumarstva uočavaju promjene te propisuju odgovarajuće radove njege kako bi se popravilo stanje stabala. To se odnosi na popravljanje stanišnih uvjeta, rahljenje i prozračivanje tla, prihranu, navodnjavanje, tretiranje protiv biljnih bolesti i štetnika, orezivanje itd.
POVEZANI ČLANCI:
– Ako ništa od toga ne pomaže, odnosno ako je stablo jače oštećeno ili lošeg zdravstvenog stanja, propisuje se njegova sječa. U većini slučajeva sječu prati zamjenska sadnja, najčešće istom vrstom kako bi se održao kontinuitet drvenaste vegetacije na jednom području. U nekim slučajevima mogu se napraviti dodatna ispitivanja upotrebom arborikulturnih dijagnostičkih instrumenata kojima se prepoznaju opasna stabla. To su ona stabla koja imaju vidljive ili skrivene materijalne nedostatke koji mogu dovesti do njihova loma ili toga da se sama izvale iz tla, a nalaze se na lokacijama gdje je realno očekivati ugrozu građana ili imovine. Ovo vrijedi za normalne uvjete te redovito i pravovremeno gospodarenje urbanom drvenastom vegetacijom. Nažalost, nevrijeme koje je zadesilo veći dio kontinentalne Hrvatske ima karakteristike olujnog nevremena te tada do šteta može doći i na zdravim i dobro održavanim stablima. Ipak, iskustva kod nas i vani pokazuju da su češći lomovi stabala koja su imala određene materijalne nedostatke.
Čimbenik o kojem najviše ovisi hoće li doći do loma stabla je opterećenje uzrokovano vjetrom. On puše na mahove i njegova brzina dovodi do opterećivanja stabla kao konstrukcije, pri čemu dolazi do loma najslabijeg dijela. Vrlo često to su grane, koje stablo odbacuje kako bi se sačuvala cjelina, odnosno ostali dijelovi. Gledajući ulice po Zagrebu, vidi se da su česti lomovi grana, zatim se vide prijelomi debala i izvale korijenskog sustava – napominje Vinko Paulić. Gledajući na to koje se vrste drveća mogu saditi u urbanim sredinama, kaže, moguće je odabrati puno toga, jer je i više kriterija; od arhitektonske koristi do estetike stabla.
– Generalno gledano, u urbanim područjima imamo veći broj različitih vrsta drveća, ali i dominaciju nekoliko najčešćih vrsta ili rodova. Vrlo često to su alohtone vrste koje nisu autohtone u našem području, ali zbog određenih su se razloga ranije sadile. Klimatske promjene koje prate našu generaciju ukazuju na promjenu te prakse te sadnju klimatski otpornijih vrsta. To su uglavnom one vrste koje su prilagođene na više temperature, dulje periode bez oborina, otporne na biljne bolesti i štetnike te loše uvjete urbanog tla. Također, treba imati na umu da su stabla živa bića i dugovječni organizmi. Stoga izbor vrsta koji sada napravimo treba biti za klimatske prilike koje će na našem području vrijediti za nekoliko desetljeća, kada se ta novoposađena stabla adaptiraju na prilike urbane sredine. Zato je potrebno proučiti koje vrste se sade ili koje se nalaze u danas toplijim gradovima kako bismo imali odgovarajuće spoznaje za budućnost.
>> VIDEO Stablo iščupano tijekom nevremena u Zagrebu stoji naslonjeno na stambenu zgradu
U gradovima je, u većoj ili manjoj mjeri, izražen efekt toplinskih otoka zbog kojeg se, s obzirom na velik udio popločanosti i nedostatak vegetacije, brže zagrijavaju i sporije hlade od okolnog područja. Zbog toga mi već danas imamo temperature zraka i po nekoliko stupnjeva više u gusto naseljenom dijelu grada nego u urbanoj šumi ili šumskom kompleksu izvan grada. Prema tome, za kontinentalno područje trebalo bi više saditi vrste koje danas dolaze u submediteranskom području kako bismo imali bolju mogućnost adaptacije na klimatske prilike u budućnosti – napominje prof. Paulić. Pri odabiru stabala treba paziti i na njihovu stabilnost pod naletima vjetra, koja je određena formom ili oblikom stabla, pri čemu su više izložena veća i tanja stabla.
– Bitna su svojstva materijala, odnosno drva od kojeg su napravljena, tako da lakše pucaju stabla mekog drva, manje gustoće i lošijih mehaničkih osobina. Najvažniji utjecaj na stabilnost stabla je opterećenje izazvano vjetrom, koje uvjetuje hoće li će stablo primiti puni nalet vjetra ili njegov manji dio. Za područje cijele Hrvatske postoji atlas osnovne brzine vjetra koji navodi referentne brzine koje se mogu očekivati na nekom području za povratno razdoblje od 50 godina. One su od 20 m/s najviše, što je 72 km/h. Prema izvještajima, u Zagrebu su tijekom oluje 19. srpnja 2023. godine brzine vjetra bile više od 90 km/h, a u drugim dijelovima Hrvatske čak i puno više. Sve to govori da ovo nije uobičajena ljetna oluja, već da ovakav izniman klimatski događaj ima u nekim dijelovima naše države katastrofalne posljedice za ljude – objašnjava izv. prof. dr. sc. Vinko Paulić s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije.
Pridružite se akciji sadnje stabala Večernjakove Rezolucije Zemlja! Prijaviti se možete putem poveznice.
Svala pohvala Karlovcu koji ima GIS sustav praćenja stanja drveća. A drveće u Zagrebu nije počupano zbog klimatskih promjena nego zato što nisu održavane grane.