U javnost su pušteni dokumenti i snimke ispitivanja smaknutoga iračkog vođe Sadama Huseina koje su bacile sasvim drugačije svjetlo na ovoga kontroverznog političara, nekadašnjeg američkog neprijatelja broj 1.
Dokumente je u javnost pustilo nevladin istraživački institut NSA po pravilima slobode informacija, a sadrže izjave i neslužbene razgovore koje je s Huseinom, dok se nalazio u pritvoru, vodio FBI 2004. godine.
S njim je na arapskom jeziku razgovarao FBI-jev agent George Piro kojemu je Sadam opovrgnuo navode da je koristio svoje dvojnike kako bi zbunio potencijalne atentatore. Na to se Sadam nasmijao rekavši: "To je filmska čarolija, a ne stvarnost".
'Uništio sam oružje za masovno uništenje'
Pokojni irački vođa objasnio je kako je zabranio UN-ovim inspektorima za oružje ulazak u Irak kako bi spriječio da Iran dozna koliko su slabi postali - jer on je oružje već uništio.
Među zanimljivim činjenicama o privatnom životu Sadama Huseina, otkrilo se kako je od ožujka 1990. godine svakodnevno mijenjao svoju lokaciju te do uhićenja obavio samo dva telefonska poziva. Također, otkrio je da je farma u sjevernom Iraku gdje je uhićen 2003. godine isto mjesto na kojem se skrivao davne 1959. nakon neuspjelog atentata na njega.
Izrazio je veliku ljubav prema slavnim iračkim močvarama za koje navodi da ih je isušio iz strateških razloga kao i da spasi stanovnike od luđačkih uvjeta za vrijeme ljeta.
U dosjeu Husein je naveden kao "zatvorenik od visoke važnosti #1", a u njemu su spisi od veljače do lipnja 2004. zabilježeni u zatvorskoj ćeliji u bagdadskoj zračnoj luci koja je nekad nosila njegovo ime.
Iran smatrao najvećom prijetnjom
Sudeći po razgovorima sa Sadamom, on je Iran smatrao najvećom prijetnjom Iraku zbog čega je sprečavao ulazak UN-ovih inspektora u potrazi za oružjem za masovno uništenje, kojeg se on već bio riješio. Rekao je kako je radije riskirao s bijesom Amerike nego da dopusti Iranu da dozna kako je Irak postao slab.
Dalje se navodi kako je kasnije želio pustiti inspektore u zemlju, u nadi da će spriječiti invaziju, no bilo je prekasno jer su Amerikanci već odlučili napasti. Priznao je kako je bila pogreška ne dopustiti UN-u da dokumentira iračko oružje za masovno uništenje, koje je on dao uništiti još 1998. što je, po njemu, oslabilo Irak, dok se Iranu dopuštalo razvijanje oružja.
Sadam Husein odbacio je navode Amerike da je bio povezan s vođom Al-Qa'ide Osamom bin Ladenom nazvavši ga "fanatikom" dok je indirektno Sjevernu Koreju naveo kako najvjerojatnijeg savjetnika.
Potpunu odgovornost preuzeo je za bombardiranje Izraela za vrijeme Zaljevskog rata te okrivio Izrael i njegov utjecaj na SAD za "sve probleme Arapa".
Kao svoja najveća postignuća naveo je razvoj svoje zemlje unatoč razarajućem osmogodišnjem ratu s Iranom i 12 godina života pod sankcijama UN-a.
(I.Vi)
