Banke su ponovno postale “popularne” među razbojnicima, zaključak je koji se može izvući iz činjenice da su u samo 24 sata na području Zagreba orobljene – tri. Na meti razbojnika prva se u ponedjeljak oko 15 sati našla poslovnica Zabe u Rudeškoj 171, a potom danas ujutro u razmaku od samo pola sata bile su orobljene dvije: u 8.15 poslovnica Hypo banke na Zagrebačkom velesajmu, a zatim u 8.40 sati u Vlaškoj 67 i poslovnica Splitske banke.
Tumačenje statistike
U sva tri slučaja razbojnici su bili maskirani i naoružani pištoljima, prepadi su trajali samo nekoliko minuta, a počinitelji su pobjegli s neutvrđenom količinom novca.
Je li riječ o slučajnosti ili zabrinjavajućem trendu, kojim će se u danima koji slijede morati pozabaviti policija, tek će se vidjeti, nakon što budu dovršeni očevidi i prikupljeni svi korisni tragovi. No za policiju svakako zabrinjavajuće može biti to što su u prva četiri mjeseca 2012. orobljene četiri banke na području cijele zemlje, dok su u 24 sata samo na području Zagreba “pale” tri. Još je alarmantnije što to može značiti da se nastavlja lanjski negativni trend jer je tijekom 2011. orobljeno 37 banaka, dok ih je primjerice godinu dana prije orobljeno devet.
>>U sat vremena opljačkane dvije banke u Zagrebu
Istina, statistika se može tumačiti na različite načine pa je za policiju zasigurno pozitivno to što je lani u prva četiri mjeseca orobljeno 15 banaka (dakle više no cijele 2010., op. a.) dok je u isto vrijeme ove godine ta brojka gotovo četiri puta manja. Razbojstva u bankama, pogotovo ako su učestala, na površinu uvijek izbace i prijeporna pitanja. Poput, primjerice, onog je li postojeći Zakon o minimalnim mjerama zaštite pri poslovanju gotovim novcem dobar, odnosno rade li banke sve što treba kako bi broj razbojstva bio smanjen. Po mišljenju stručnjaka – ne rade.
Moraju više uložiti
– Banke bi morale u zaštitu uložiti znatno više sredstava, no one to ne žele. S druge strane MUP, koji bi trebao kontrolirati kako se provodi zakon, odnosno nadzirati banke, od tog pomalo zazire. I tako se to sve već godinama vrti u krug. Jer nije dovoljno ako banke, što se često misli, imaju videonadzor. On nije, što se pokazalo u praksi, nikakva prepreka počiniteljima, a s druge strane, počesto nije ni dovoljno kvalitetan da bi olakšao policiji i pomogao u pronalasku počinitelja – kaže Željko Cvrtila, magistar kriminalistike i stručnjak za sigurnost.
Kako kaže, banke, ali i druge novčarske ustanove, trebale bi razmisliti i o u uvođenju kombiniranih mjera tehničke i fizičke zaštite. Te mjere, kaže Cvrtila, sastojale bi se u tome, što bi banke, osim već spomenutog videonadzora, imale primjerice neprobojna stakla ili tzv. rolo vrata, dok bi zaštitar bio u izdvojenoj prostoriji.
– Sada zaštitari stoje na vratima, što se nije pokazalo dobrim. Bolje bi bilo da su u izdvojenim prostorijama. Mišljenja sam da se spomenuti zakon mora promijeniti i postrožiti jer i banke moraju napraviti sve što je u njihovoj moći da se broj razbojstva smanji. S druge strane, razumljivo mi je i zašto one to ne žele jer moraju misliti i na klijente, kojima se zasigurno ne bi svidjelo da ulaze u banke koje izgledaju kao vojne utvrde – kaže Cvrtila.
Policijske statistike inače već godinama bilježe porast razbojstva i općenito imovinskih delikata pa je tako u prva četiri mjeseca ove godine bilo 15 posto više razbojstava no u isto vrijeme lani.
sigurno su SDP-ovci, oni uvijek pobjegnu i nitko im nikad ne uspije ništa dokazati.