Jučer je objavljeno da 80 posto građana Kijeva zbog ruskih raketiranja nema pristup vodi, a stotine mjesta su bez struje. Ukrajinski predsjednik Zelenski rekao je da će Ukrajina nastaviti izvoziti žitarice iz crnomorske luke bez obzira na Putinov izlazak iz sporazuma. Rusko ministarstvo izvijestilo je o kraju parcijalne mobilizacije stanovništva.
Poštovani čitatelji više o ratu u Ukrajini možete saznati na novom linku.
Tijek događaja:
19:55 - Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je svom turskom kolegi Tayyipu Erdoganu u telefonskom razgovoru u utorak da bi Rusija mogla razmotriti nastavak sporazuma o izvozu žitarica iz ukrajinskih luka tek nakon što se provede istraga o napadima dronovima na krimsku luku Sevastopolj.
Rusija i Ukrajina dogovorile su u srpnju sporazum o izvozu žitarica uz posredništvo Turske i Ujedinjenih naroda kako bi se ublažila svjetska kriza gladi djelomično uzrokovana invazijom Moskve na Ukrajinu, velikog proizvođača žitarica, kao i ranijom blokadom njezinih luka. Sporazum istječe 19. studenoga. Rusija je u subotu obustavila svoje sudjelovanje, priopćivši da je odgovorila na napade dronovima na moskovsku flotu na Krimu i za taj napad optužila Ukrajinu. Kijev nije preuzeo odgovornost za napad i poriče da koristi sigurnosni žitni koridor u vojne svrhe.
Kremlj je priopćio da bi se obnova sporazuma mogla razmotriti nakon "detaljne istrage okolnosti ovog incidenta, kao i nakon primitka stvarnih jamstava iz Kijeva o strogom pridržavanju Istanbulskih sporazuma, posebice o nekorištenju humanitarnog koridora u vojne svrhe". U priopćenju se navodi da je Putin podsjetio Erdogana na "neuspjeh u ispunjavanju drugog dijela paketa sporazuma - da se ukine blokada izvoza ruskih poljoprivrednih proizvoda i gnojiva na svjetska tržišta".
Iako ta roba nije podložna zapadnim sankcijama uvedenim kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, ruski proizvođači izgubili su pristup lukama na Baltičkom moru koje su koristili za izvoz, kao i cjevovodu za transport amonijaka do ukrajinske crnomorske luke Pivdennyi , poznate kao Yuzhny na ruskom.
Ured turskog predsjednika priopćio je nakon telefonskog razgovora dvojice čelnika da je Erdogan rekao Putinu da je "siguran da će se o ovom pitanju uspostaviti suradnja usmjerena prema rješenju".
19:29 - Pentagon je zabrinut da bi Rusija mogla tražiti dodatno napredno oružje od Irana, prenosi CNN.
Iran je Rusiji opskrbio bespilotne letjelice (UAV), a Pentagon očekuje da će Rusija "vjerojatno tražiti više takvih" od Irana, rekao je tajnik Pentagona Pat Ryder.
Ukrajinske zračne snage u utorak su priopćile da trenutno nemaju učinkovitu obranu od tipova balističkih projektila koje Iran sprema poslati Rusiji.
Yuriy Ihnat, glasnogovornik zapovjedništva ukrajinskih zračnih snaga, rekao je da će domet iranskih balističkih projektila koji se isporučuju, pri čemu "jedan ima domet od 300 km, a drugi 700 km", omogućiti ruskim snagama da napadnu bilo gdje unutar Ukrajine.
19:25 - Volodimir Zelenski rekao je da su ruske snage "ozbiljno oštetile" oko 40% ukrajinske energetske infrastrukture.
- Siguran sam da ćemo sve obnoviti, a u nekom mirnijem vremenu, kada se situacija u našem energetskom sustavu stabilizira, nastavit ćemo izvoziti struju u Europu - rekao je Zelenski.
19:22 - Ruska okupacijska vlada u Hersonskoj oblasti premjestila je svoju upravu južnije u Skadovsk, priopćio je glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga.
To se dogodilo u trenutku kada vlasti sele 70.000 civila s lijeve obale rijeke Dnjepar – tjedan dana nakon što su ih tamo premjestili s desne obale. Glavni stožer opisao je ovu taktiku kao “zastrašivanje civilnog stanovništva”.
16:20 - Zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev oglasio se na Telegramu i ponovno spominjao nuklearno oružje. Kako je naveo, samo je pobjeda Rusije "jamstvo protiv svjetskog sukoba".
15:23 - Iran planira poslati više od 200 borbenih bespilotnih letjelica u Rusku Federaciju početkom studenog, navodi se u priopćenju ukrajinskog ministarstva obrane.
Prema obavještajnim podacima, pošiljka će uključivati borbene dronove Shahed-136, Mohajer-6 i Arash-2, prenosi The Guardian.
Prošlomjesečno otkriće iranskih bespilotnih letjelica kamikaza izazvalo je veliko negodovanje zbog iranske upletenosti u sukob. Od 13. rujna ukrajinske obrambene snage oborile su više od 300 iranskih borbenih bespilotnih letjelica, priopćilo je ministarstvo obrane.
15:17 - Rusiji nije potrebna predsjednička uredba za formalizaciju dovršetka djelomične mobilizacije rezervista za borbu u Ukrajini i ona neće biti izdana, objavio je Kremlj u utorak.
Predsjednik Vladimir Putin proglasio je 21. rujna početak prve mobilizacije u Rusiji od Drugog svjetskog rata, nakon niza vojnih poraza od Ukrajine. Zbog te je odluke više stotina tisuća muškaraca, vojnih obveznika, otišlo u susjedne zemlje poput Gruzije, Armenije i Kazahstana, dok je više od 2 tisuće ljudi zatvoreno zbog prosvjeda protiv mobilizacije.
Rusija je već rekla da je regrutirala 300.000 rezervista koji su joj bili potrebni u nešto više od mjesec dana te da se mobilizacija više ne provodi. Međutim, odbijanje Kremlja da izda službenu potvrdu završetka novačenja moglo bi povećati zabrinutost među Rusima da bi se mobilizacija ipak mogla obnoviti.
Putin je u ponedjeljak rekao da će se posavjetovati s pravnim stručnjacima kako bi vidio je li potrebno o tome donijeti uredbu.
"Uredba nije potrebna", kazao je novinarima u utorak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
"Pravni odjel predsjedničke administracije donio je zaključak da je djelomična mobilizacija dovršena. Odgovarajući brzojavi poslani su iz ministarstva obrane uredima za mobilizaciju kako bi se okončalo slanje dokumenata za novačenje", dodao je.
Dio Putinove uredbe o mobilizacije u kojemu je navedeno koliko će ljudi biti mobilizirano je povjerljiv i nikada nije obznanjen javnosti, navodi Reuters. Međutim, Peskov kaže kako to nije točno.
"Uključen (u uredbu) je bio određeni broj: do 300 tisuća. Sukladno tome, uredba je provedena", kazao je. Peskov je kazao i da izvorna uredba ne ostaje na snazi.
Ministar obrane Sergej Šojgu rekao je da je 87 od 300 tisuća mobiliziranih vojnika već raspoređeno u ratnu zonu.
13:55 - Rusija je u utorak priopćila da razmatra koje će "daljnje korake" poduzeti u pogledu tvrdnje o tomu da je Britanija odgovorna za napad na podmorske plinovode Sjevernog toka.
Rusko ministarstvo obrane u subotu je objavilo da je osoblje britanske mornarice u rujnu diglo u zrak plinovod Sjeverni tok, što je tvrdnja koju službeni London smatra lažnom i vjeruje da je osmišljena kako bi odvratila pozornost od ruskih vojnih neuspjeha u Ukrajini.
"Postoje dokazi da je Britanija umiješana u sabotažu... u teroristički čin protiv ključne energetske infrastrukture", rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. "Takve akcije ne mogu se ostaviti po strani. Naravno, razmislit ćemo o daljnjim koracima. Definitivno, to ne može ostati na ovome", rekao je Peskov.
Kremlj nije podnio nikakve dokaze koji bi potkrijepili ruske tvrdnje o tomu da iza puknuća na plinovodu Sjeverni tok stoji Velika Britanija.
Zbog puknuća je postojala mogućnost da se trajno onemogući funkcioniranje više milijarda dolara vrijednog plinovoda. Kremlj je rekao i da zasad nije donesena nikakva odluka o tomu treba li popraviti plinovode pod ruskom kontrolom. Peskov je rekao da ruske vlasti čekaju stručnu procjenu štete te da još nisu donesene odluke o budućnosti Sjevernog toka 1 ili Sjevernog toka 2.
Švedska je prošli tjedan naložila da se provede dodatna istrage štete. Danske i Švedske vlasti zaključile su da su curenje plina prouzročile eksplozije, ali nisu rekle tko bi za to mogao biti odgovoran.
12:30 - Češki premijer Petr Fiala, čija zemlja trenutno predsjeda Europskom unijom, rekao je po povratku iz Kijeva u utorak da bi EU mogla sankcionirati i Bjelorusiju, saveznicu Rusije, zbog njene uloge u sukobu u Ukrajini.
Bjelorusija tvrdi da se ne želi izravno uključiti u rat, ali dopušta da ruski vojnici budu stacionirani na njezinom teritoriju, koji je Rusija koristila kao pozadinsku bazu za invaziju na Ukrajinu krajem veljače. "Sada ispitujemo (...) ulogu Bjelorusije i potencijalnu potrebu da postane cilj" sankcija, rekao je Petr Fiala novinarima po povratku iz Kijeva gdje je u ponedjeljak boravio s ministrima radi razgovora s ukrajinskim kolegama.
Češka vlada objavila je 7. listopada da će se zajednički sastanak s ukrajinskom vladom održati u Kijevu 31. listopada.
"Neke sankcije protiv Bjelorusije već su na snazi, ali ne možemo prihvatiti da Bjelorusija podržava rusku politiku ili da Rusija zaobilazi učinak sankcija kroz zemlje poput Bjelorusije", dodao je Fiala. EU je uvela osam paketa sankcija uglavnom usmjerenih na rusku industriju i pojedince od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače.
Rusija mora biti "sve više i više izolirana", dodao je Fiala. "Znamo da sankcije djeluju, to možemo vidjeti iz mnoštva podataka i bez sumnje moramo nastaviti." "Moramo shvatiti da se napadi na Ukrajinu izvode iz bjeloruskog zračnog prostora i da Bjelorusija isporučuje oružje Rusiji", kazao je češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky.
Minsk i Moskva najavile su u listopadu zajedničke vojne snage, a ukrajinska vojska zabrinuta je zbog "rastuće prijetnje" nove ruske ofenzive iz Bjelorusije.
10:55 - Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) priopćila je da je započela inspekciju dvije lokacije u Ukrajini na kojima se, prema ruskim navodima, radilo na "prljavoj bombi", javila je u utorak agencija dpa. Čelnik IAEA-e Rafael Grossi kazao je kako su inspektori započeli s radom na lokacijama te da će uskoro završiti misiju koja je organizirana nakon zahtjeva ukrajinske vlade. Cilj "aktivnosti provjere" je otkrivanje mogućih neprijavljenih nuklearnih aktivnosti i materijala povezanih s razvojem takozvanih prljavih bombi, priopćila je IAEA.
10:45 - Prema ukrajinskoj vojsci, Rusija je u ponedjeljak lansirala 55 krstarećih raketa, 22 rakete S-300 i borbene bespilotne letjelice za val napada diljem Ukrajine vrlo često usmjerenih na energetsku infrastrukturu. Ti udari bili su među "najmasovnijim na našem teritoriju od strane vojske Ruske Federacije", optužio je u utorak savjetnik ukrajinskog predsjednika Oleksij Arestovič. Pohvalio je poboljšanu protuzračnu obranu zemlje zbog čega "razaranje nije toliko kritično koliko je moglo biti".
Prošlomjesečni ruski udari uništili su oko trećinu kapaciteta ukrajinskog elektroenergetskog sustava u trenutku kada se približava zima, prema ukrajinskim vlastima, koje i dalje pozivaju Ukrajince da smanje potrošnju energije što je više moguće.
10:15 - Opskrba vodom i strujom obnovljena je u Kijevu, glavnom gradu Ukrajine, dan nakon ruskih napada koji su uzrokovali prekide, rekao je u utorak gradonačelnik Vitalij Kličko. Opskrba vodom i strujom "u potpunosti je uspostavljena", objavio je gradonačelnik na društvenoj mreži Telegram. Masovni ruski udari na ukrajinsku infrastrukturu u ponedjeljak ujutro lišili su 80 posto stanovnika glavnog grada vode i prekinuli struju u 350.000 domova.
9:38 - Britansko ministarstvo obrane objavilo je izvještaj o ruskoj invaziji Ukrajine. Prema njihovim informacijama, dva MiG-31K Foxhound interceptora uočena su na bjeloruskom aerodromu s velikim kanistrima pored. Kanistri su vrlo vjerojatno povezani s AS-24 Killjoy zračnim balističkim projektilima, za čije su nošenje su MiG-31K avioni posebno opremljeni.
Rusija je u invaziji Ukrajine povremeno koristila Killjoy projektile, no ima vrlo ograničene zalihe tog oružja. Bjelorusija do sada nije imala pristup Killjoy projektilima, a ovaj se potez smatra daljnjim širenjem ruskog dalekometnog radijusa. S dometom od 2000 kilometara, ovi projektili pozicionirani u Bjelorusiji daju Moskvi novu stratešku prednost.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 1 November 2022
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) November 1, 2022
Find out more about the UK government's response: https://t.co/ohQH7fYyqM
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/Q9WxS4UKza
Pretpostavka je da Rusija ovim potezom šalje poruku Zapadu te pojačava dojam da Bjelorusija podržava i sudjeluje u ruskoj agresiji na Ukrajinu.
9:32 - Američki predsjednik Joe Biden i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski od početka ruske invazije održavaju komunikaciju koju se uglavnom može opisati kao civilnu i prijateljsku, no prema novim informacijama NBC-jevih informanata, jedan njihov razgovor u lipnju nije zadržao ugodan ton.
Prema ljudima upućenim u poziv. Biden je u spornom razgovoru rekao Zelenskom da je odobrio još jedan paket pomoći vrijedan milijardu dolara kada je ukrajinski predsjednik počeo nabrajati dodatnu pomoć koju treba, a ne dobiva. Biden je u tom trenutku izgubio živce i rekao Zelenskom da su Amerikanci vrlo darežljivi, te da njegova administracija i američka vojska rade sve što mogu za Ukrajinu. Podignuta glasa dodao je kako bi Zelenski mogao pokazati malo više zahvalnosti.
Službenici Bidenove administracije potvrdili su da je odnos Bidena i Zelenskog od tog razgovora bolji. Zelenski je u međuvremenu službeno zahvalio SAD-u za velikodušnu pomoć. No sukob je pokazao da je Biden svjestan činjenice da podrška kongresa i građana SAD-a za Ukrajinu pada, te da velike donacije neće biti moguće još dugo.
9:15 - Snažno raketiranje zabilježeno je jučer i noćas u više ukrajinskih regija. General oblasti Poltava rekao je da su hitne službe na terenu i gase požare uzrokovane napadima dronova. Nije specificirao jesu li dronovi ciljali mjesta na kojima je buknula vatra, ili je požar posljedica rušenja dronova. Nema informacija o žrtvama.
U oblasti Sumi prijavljeno je 46 udara projektila na gradove Krasnopilia i Znob-Novgorodske.
9:10 - Rusija je tokom noći ispalila četiri projektila na Mikolaiv, lučki grad na jugu Ukrajine. U napadu je znatno oštećena stambena zgrada. Hitne službe iz ruševina su danas rano ujutro izvukle tijelo starije žene.
Ruski predsjednik Vladimir Putin jučer je rekao da su raketiranja nekoliko ukrajinskih gradova, u kojima je ciljana civilna i energetska infrastruktura, odgovor na napade dronom na rusku flotu u Crnom moru.
8:10 - Košice, grad na istoku Slovačke, u blizini granice s Ukrajinom, bio je prije 254 dana, na početku ruske invazije na Ukrajinu, prenapučen izbjeglicama, no ti ljudi sada odlaze dalje na zapad Europe u potrazi za boljim životom. Ukupno je 6 milijuna ljudi od početka ruske agresije pobjeglo iz Ukrajine u susjedne Slovačku, Poljsku, Mađarsku i Rumunjsku.
Vyšne Nemecke jedan je od triju graničnih prijelaza kojima je na šire područje Košica stiglo 350.210 izbjeglica. Od toga ih je 15 posto zatražilo ondje i privremenu zaštitu. U lipnju ih je u regiji Košice, najbližem slovačkom području susjednoj Ukrajini, ostalo svega 12.768.
“Izbjeglice žele na zapad Europe, žele ići dalje odavde”, kaže Beata Lopošniakova iz odjela za obrazovanje u gradskoj upravi Košica. Dodaje da je u samom gradu “nekoliko stotina” izbjeglica iz Ukrajine.
Europska unija je dala Ukrajincima automatsko pravo ostanka i rada u svih 27 država članica tijekom tri godine pa izbjeglice mogu iz Slovačke otići u bogatije zemlje, susjednu Austriju te Njemačku.
U Košicama, drugom po veličini slovačkom gradu, živi ukupno 230.000 stanovnika. Na šetalištu u povijesnom središtu grada vise plakati, sponzorirani od EU-a, s oslikanim zastavama Ukrajine i riječima "demokracija" i "sloboda".
"Jako cijenimo podršku zemalja EU-a", kaže Ihor Korhovij, zamjenik ukrajinskog ministra za regionalni razvoj, koji je u Košicama sudjelovao na nedavnoj konferenciji o suradnji među podunavskim državama.
U bliskom okruženju djeca se brzo prilagođavaju
U Košicama je u osnovnim školama od 24. veljače bilo raspoređeno 320 ukrajinskih učenika te 60-ero djece u vrtićima. U južnom predgrađu Nad Jazerom, u kojem se uzdižu stambene zgrade s osam i dvanaest katova, izgrađene u doba socijalizma, smješten je vrtić “Galaktička 9”. U njemu je boravilo 20 djece iz Ukrajine, a trenutno ih je devetero.
“Djeca iz Ukrajine su traumatizirana napuštanjem svog doma”, kaže odgojiteljica u vrtiću Katarina Gromanova, koja ističe da općenito voli raditi s djecom jer su ona “čistog srca”.
Većina ukrajinske djece došla je iz područja Harkiva, s istoka Ukrajine, kaže. “Možemo dobro raditi s njima. Slovački jezik je također slavenski, a i naša kultura i okruženje nisu toliko različiti pa se djeca lako prilagođavaju”, dodaje Gromanova, koja godinu dana radi u tom vrtiću i živi u obližnjoj zgradi.
U četvrti Nad Jazerom posljednjih godina niču nove nastambe pa je porasla potražnja za smještajem u tamošnjem vrtiću. Gradska vlast je povukla 680.000 eura iz EU fondova kako bi ga renovirala i proširila kapacitet sa 128 na 248 mjesta. “Ovo je sada inspirativno okruženje za djecu jer joj se drugačije pristupa”, kaže dužnosnica gradskog ureda Lopošniakova. Vrtić je svojevrsna radionica gdje se potiče kreativnost djece.
Katarina Gromanova dijeli posjetiteljima sićušne platnene igračke koje su izradila sama djeca tijekom boravka ondje. Skupina djevojčica otpjevala je lokalnu pjesmu poželjevši dobrodošlicu gostima. “Sve je ovo važno za budućnost, za ostanak mladih obitelji, jer Slovačku napuštaju i njeni ljudi u potrazi za boljim uvjetima života”, kaže Gromanova.
Lopošniakova iz odjela za obrazovanje dodaje da je taj kraj na istoku zemlje prilično ovisan o novcu iz EU fondova, za razliku od zapada s glavnim gradom Bratislavom.
Košice primaju izbjeglice raširenih ruku
Europski odbor regija, institucija u Bruxellesu koja zastupa interese regija, u svom godišnjem izvješću o stanju regija i gradova u EU poručila je da će zbrinjavanje izbjeglica ostati izazov. “Gradovi i regije će se suočavati s izazovom kako osigurati smještaj i javne usluge izbjeglicama, dok će istovremeno osjećati rastuće cijene energenata i inflaciju, kao i pad gospodarskog i socijalnog standarda”, piše među “ključnim porukama” u tom izvješću predstavljenom sredinom listopada.
Ratu u Ukrajini ne nazire se kraj.
Na graničnom prijelazu Vyšne Nemecke nema, međutim, više gužvi iz pravca ukrajinskog grada Užgoroda, udaljenog 3 kilometra od granice. Na prijelazu je pet osobnih automobila i jedan autobus u kojem je 40 žena, od kojih neke s djecom. Pregled njihovih dokumenata i prtljage s obje strane granice traje tri sata.
“Ne znam hoće li nam doći još djece iz Ukrajine, te što će se događati”, kaže Gromanova. “No dođu li, dočekat ćemo ih raširenih ruku”, dodaje odgojiteljica.
7:13 - Rusija ne prekida svoje sudjelovanje u sporazumu o izvozu prijeko potrebnog ukrajinskog žita preko crnomorskih luka, već ga suspendira, rekao je u ponedjeljak ruski predsjednik Vladimir Putin. Riječ je o prvoj izjavi Putina na tu temu otkako je Moskva u subotu objavila da zamrzava sudjelovanje u crnomorskom sporazumu uz posredovanje Ujedinjenih naroda nakon, kako je rekla, velikog napada ukrajinskih bespilotnih letjelica na njezinu flotu na Krimu.
"Ne kažemo da prestajemo sudjelovati u ovoj operaciji. Ne. Kažemo da je suspendiramo", rekao je Putin na konferenciji za novinare koju je prenosila televizija.
Putin je rekao da su ukrajinski dronovi išli istim koridorima koje su koristili brodovi sa žitom. “I time su stvorili prijetnju kako našim brodovima, koji moraju osigurati siguran izvoz žitarica, tako i civilnim brodovima koji se time bave”, rekao je. Kijev nije preuzeo odgovornost za napad.
Ostali sudionici posla nastavili su s izvozom žitarica u ponedjeljak, iako je Rusija rekla da je to riskantno.
"Ukrajina mora jamčiti da neće biti prijetnji civilnim plovilima ili ruskim opskrbnim plovilima", rekao je Putin, ističući da je prema uvjetima sporazuma Rusija odgovorna za sigurnost.
Ovo je razočaravajuće, jer su prognoze ekspertskih vojnih analitika bile da će Rusima još od rujna za ratovanje preostati samo praćke.