Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 243
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
STANOVANJE I STRATEGIJA

Državni tajnik o stanovima u Hrvatskoj: Zadnji put smo imali veliku gradnju 2008., 25.000 stambenih jedinica godišnje

Stručni skup "Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2024. i 2025."
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
1/3
05.11.2026.
u 23:23
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Rezultati istodobnog djelovanja turizma, graditeljstva i Porezne uprave na kratkoročni najam, kaže Uhlir, već su vidljivi

Stambena kriza sve je veći problem u Hrvatskoj, a njezine posljedice posebice osjećaju mladi koji sve teže dolaze do vlastitog doma. Dok Vlada najavljuje aktiviranje različitih mehanizama za priuštivo stanovanje, oporba upozorava da su nekretnine postale sredstvo zarade, a ne osnovna društvena potreba. U Europskoj uniji, prema podacima koje je iznijela eurozastupnica Nikolina Brnjac, nedostaje čak 10 milijuna stanova, piše HRT. Državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir istaknuo je kako je stanovanje "višedimenzionalni problem" s kojim se suočava cijela Europa. Upravo zbog složenosti problema Vlada je donijela Stambenu politiku, koja bi trebala odrediti smjer djelovanja u narednom razdoblju.

Uhlir je objasnio da su strategijom definirana tri glavna cilja – priuštivo i održivo stanovanje te stavljanje prostora u funkciju stanovanja. Za njihovo ostvarivanje, kako je rekao, potrebno je aktivirati četiri državne poluge: poreznu, financijsku, zemljišnu i energetsku. Osvrnuo se i na utjecaj turizma i kratkoročnog najma na dostupnost nekretnina. Smatra kako je turistički najam samo jedan od elemenata stambene krize jer, uz gospodarske koristi, stvara i dodatni pritisak na stambeni fond. "Turizam ima pozitivne i negativne eksternalije. Pozitivne su da se uprihođuje, ljudi zarađuju, događa se promet ovdje, ali postoje i negativne, a to je, između ostalog, pritisak na stambeni fond", kazao je Uhlir. Dodao je kako se negativni učinci kratkoročnog najma mogu ograničiti, ali ne i u potpunosti ukloniti jer je turizam Hrvatskoj potreban. Upozorio je i na pad stambene gradnje. Hrvatska je 2008. godine gradila oko 25.000 stambenih jedinica godišnje, dok je prošle godine taj broj na vrhuncu iznosio 18.500.

Zastupnica u Europskom parlamentu i koordinatorica Europske pučke stranke u Odboru za stambenu krizu Nikolina Brnjac upozorila je da je stanovanje prije svega demografsko pitanje. Mladi koji si nakon završetka školovanja ne mogu priuštiti najam ili kupnju stana sve češće odgađaju osamostaljivanje i osnivanje obitelji. "Ako mladi čovjek kad završi svoje školovanje si ne može priuštiti stan, bilo da govorimo o priuštivom najmu ili kupnji, onda on odgađa odlazak od svojih roditelja i osnivanje svoje obitelji i to stvarno postaje jedan ogroman demografski problem", istaknula je Brnjac. Prema njezinim riječima, cijene stanova u Europskoj uniji porasle su oko 60 posto, dok su cijene najma porasle 40 posto. U Hrvatskoj je rast cijena nekretnina još izraženiji i iznosi 80 posto.

Brnjac je upozorila i na gospodarske posljedice stambene krize. Prema njezinim procjenama, do 2040. godine Europskoj uniji svake bi godine moglo nedostajati dva milijuna radno sposobnih stanovnika, a jedan od razloga je nemogućnost mladih da ostanu živjeti u sredinama u kojima žele raditi i graditi život. Kao jedan od odgovora na problem istaknula je povećanje ponude stanova i stvaranje javnog stambenog fonda koji bi omogućio priuštiv najam i kupnju. Prema izvješću na kojem je radila u Europskom parlamentu, na razini Unije nedostaje čak 10 milijuna stanova.

Saborski zastupnik Možemo! Marin Živković smatra da se jedan od glavnih uzroka stambene krize krije u tome što je stanovanje postalo unosan biznis, umjesto da se tretira kao osnovna društvena infrastruktura. Upozorio je da se mladi prilikom kupnje stana ne natječu samo s drugim građanima koji traže dom, nego i s investitorima koji nekretnine kupuju radi štednje, dugoročnog najma ili turističkog iznajmljivanja. Posebno je istaknuo položaj podstanara koji, unatoč visokim mjesečnim najamninama, teško mogu dobiti kredit za kupnju vlastite nekretnine. "Podstanari, mladi ljudi koji jedva i plaćaju te najamnine, praktički u potpunosti otplaćuju nečiji tuđi kredit, a onda kad dođu u banku i kažu da plaćaju 800 eura, banka im kaže da oni sami ne mogu dobiti taj kredit", poručio je Živković. Smatra kako se problem neće riješiti samo izgradnjom novih stanova ako oni ponovno završe u rukama investitora i špekulanata. Upozorio je da je potrebno promijeniti pristup stambenoj politici i odrediti kome bi nova gradnja prvenstveno trebala služiti.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata