Hrvatski zdravstveni sustav građanima pruža širok pristup zdravstvenoj skrbi i stoji bolje od prosjeka OECD prema javnom financiranju i pokrivenosti uslugama, međutim, očekivani životni vijek u Hrvatskoj i dalje je oko dvije i pol godine kraći od prosjeka OECD-a, što pokazuje da zdravstveni ishodi ovise i o životnim navikama, obrazovanju i drugim javnim politikama, ustvrdila je Francesca Colombo, voditeljica odjela za zdravstvo pri OECD-u, na današnjem 4. HealthComm Forumu.
- Pušenje, konzumacija alkohola i pretilost među najvećim su preventabilnim zdravstvenim izazovima u Hrvatskoj. Prevencija i zdravstvena pismenost moraju postati važniji prioriteti. Hrvatska je među državama OECD-a s vrlo visokom incidencijom i smrtnošću od raka, zbog čega je potrebno unaprijediti prevenciju, rano otkrivanje, liječenje i praćenje ishoda – istaknula je F. Colombo.
U svom je predavanju posebno naglasila kako je naš zdravstveni sustav previše usmjeren na bolničku skrb. Budućnost mora biti u snažnijoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti, prevenciji i skrbi bližoj pacijentu, poručila je Francesca Colombo.
Naglasila je kako „starenje stanovništva i iseljavanje istodobno povećavaju potrebe za zdravstvenom skrbi i smanjuju broj građana koji sustav financiraju.” Hrvatskoj još uvijek nedostaje dio podataka potrebnih za potpunu procjenu kvalitete i ishoda zdravstvenog sustava. Međunarodna iskustva pokazuju koliko se iz kvalitetnih i usporedivih podataka može naučiti te kako oni mogu poslužiti za oblikovanje učinkovitijih politika. No, podaci sami po sebi nisu dovoljni već ih je potrebno koristiti kroz otvoren dijalog svih dionika.
- Svaka skupina unutar zdravstvenog sustava prirodno nastoji zaštititi vlastitu poziciju, ali složene probleme nije moguće riješiti ako svatko promatra samo vlastite interese. Sustav zbog toga mora postati fleksibilniji, otvoreniji i spremniji na inovacije. Odlučnost znači usuglasiti zajednički cilj, preispitati postojeće modele rada i jasno utvrditi kako svaki dionik može pridonijeti promjeni – ustvrdila je Colombo.
Netočno. Bolnice i specijalisti u njima su ključ suvisle zdravstvene skrbi. Ideja da se to prebaci na liječnike opće prakse je pogrešna.