Tradicionalni izraz prošek nije u suprotnosti ni s jednim europskim zakonodavstvom, što je vidljivo iz odluke EK da odobri hrvatski zahtjev za njegovu registraciju. Prošek je prvi put u pisanom obliku zabilježen 1774. i ima dugu tradiciju među hrvatskim vinarima. Njegov naziv nije novo ime, nije prijevod i nije hrvatska inačica nekog drugog imena na bilo kojem drugom jeziku, kazao je jučer predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Dario Gazić nakon sastanka grupe civilnog dijaloga za sektor vinogradarstva i vinarstva u Europskoj komisiji.
EK je, podsjetimo, nedavno prihvatio hrvatsku prijavu za zaštitu prošeka kao tradicionalnog proizvoda, s čime se Talijani, koji od 2013. opstruiraju zaštitu izvornosti i njegovo pozicioniranje na europskoj vinskoj karti i tržištu, ne slažu. Tvrde da je naš prošek novi proizvod, odnosno imitacija prosecca pa postoji rizik od zabune potrošača.
Kako bilo, rok za prigovore EK, nakon kojega će se odlučiti sudbina prošeka, 22. je studenoga ove godine. Iz HPK kažu da su prošek i prosecco dva različita nekonkurentska proizvoda. Slična imena proizlaze iz duge susjedske povijesti koju dijele talijanski i hrvatski jezik – baštine koju vrijedi slaviti, a ne zloupotrijebiti.
– Prošek je mirno tamnosmeđe desertno vino proizvedeno u Dalmaciji od bijelog grožđa metodom passito, a prosecco svjetložuti pjenušac regija Veneto i Friuli Venezia Giulia proizveden od bijelog grožđa glera metodom charmat. Drukčiji im je izgled, okus i miris, pakiranje i imaju različitu cijenu. Poslužuju se na suprotnim krajevima obroka, nalaze na suprotnim stranama vinskih karti i nisu izravni konkurenti na tržištu – poručili su iz HPK.
Talijani su za vrijeme okupacije u doba Hrvata Marka Pola poceli sa prosecom u Dalmaciji. Ali danas to nikako nije isto vino! Naš prošek je mnogo mnogo bolji!!!!