Potkraj devedesetih na Jadranu su samostalno poslovala 82 hotelsko-turistička poduzeća. Nakon 30 godina konsolidacije, danas njih 19 posluje samostalno. Na hrvatskim otocima bilo je 26 poduzeća, od kojih je preostalo pet društava. Jadranka je najveća, s konsolidiranim prihodima dvostruko višima od ostala četiri društva zajedno. Nakon GP Krk, Jadranka je samostalno druga kompanija po prihodima na hrvatskim otocima. Karlo Čulo počeo je karijeru u Ministarstvu vanjskih poslova, a nastavio kao jedan od najmlađih načelnika u upravi Grada Zagreba. Bio je financijski direktor u Agenciji za upravljanje, nakon čega je radio kao konzultant na projektima EU i Svjetske banke. U turizmu je već 10-ak godina, najprije kao direktor i član uprave društva Club Adriatic, a zatim kao član uprave poduzeća Jadran iz Crikvenice. U društvu Jadranka turizam je od svibnja 2023. kao izvršni financijski i korporativni direktor, a član je Uprave od ožujka 2024. S njim smo razgovarali u studenome kad su hoteli na Čikatu tiši, a tablice za iduću godinu najglasnije.
Kolovoz se na Lošinju proda sam. Koji je vama, kao čovjeku koji cijelu godinu gleda brojke, najvažniji dan?
Utorak u studenome. Puna subota u kolovozu posao je koji očekujete i tu nema puno pameti za one koji znaju posao. Ali kad u listopadu i studenome popunite utorak i srijedu, promijeni vam se računica za cijeli mjesec. Zato sezonu gledam po danima. Ukupan broj noćenja na kraju godine, naravno, vrlo je bitan.
Kakva je bila 2026.?
Stigli smo do 76 milijuna eura prihoda, a lani smo bili na 66,8 milijuna. Rast nam je izvrstan. EBITDA je viša 17 posto, a do kraja godine imat ćemo oko tri posto više noćenja. Meni je od svega toga draži jedan drugi podatak. Prihod izvan četiri ljetna mjeseca narastao je 55 posto u odnosu na 2022. To je taj utorak o kojem govorim.
Premijer je u svibnju pozvao turistički sektor na razumne cijene, ministar Glavina tražio je "korigiranje marži". Jeste li se vi, u Upravi hotelske kuće, u tome prepoznali?
Slažemo se da za ono što naplatiš moraš pružiti odgovarajuću vrijednost. Bez lažne skromnosti, mi smo na Lošinju već desetak godina predvodnici u turizmu više dodane vrijednosti. Prošlogodišnje istraživanje HTZ-a navodi da smo u Hrvatskoj u odnosu na Europu cjenovno konkurentni jedino u tzv. premium segmentu, odnosno u smještaju s pet zvjezdica, u kojem smo čak i povoljniji. Bez obzira na to, cijene smo ove godine minimalno dizali. Prosječna cijena sobe viša je šest posto, a samo su nam energenti poskupjeli 18 posto. Rast smo tražili drugdje. Već deset godina ulažemo u kvalitetu, a usporedno produljujemo sezonu i obogaćujemo ponudu najboljim restoranima, ekskluzivnim vilama, vrhunskim medicinskim centrom, međunarodno nagrađivanim SPA centrima i raznim događanjima na visokoj razini. Kvaliteta usluge naš je imperativ i gost kod nas dobiva vrijednost za svoj novac. Gost danas u pet minuta usporedi boravak na Lošinju s boravkom u Grčkoj ili Španjolskoj i vrlo dobro zna što gdje dobiva. Lošinj je uvijek bio sinonim za kvalitetu, za nešto više, a takav će i ostati. To se vidi i po brojkama. Zauzetost hotela viša je 13 posto, a izvanpansionska potrošnja 33 posto.
Kad se isplati držati hotel otvorenim tjedan dulje, a kad je bolje zaključati vrata?
Kad imate goste i između vikenda. Hotel u listopadu treba recepciju, kuhinju, domaćinstvo i održavanje, a sve se to vidi na računu za struju. Ako vam u istom tjednu netko dolazi na wellness, netko na večeru, a netko na pet dana odmora, tada već možete planirati. Tu nam pomaže i Marine Medical Center, koji posluje u hotelima Bellevue, Punta i Aurora. Gost koji dolazi zbog zdravstvenog programa termin bira prema usluzi, a kupanje mu može biti sporedno.
Polo u svibnju, golf na Cresu, raritetna vozila i oldtimeri. Kako financijski direktor potpiše polo?
Ponajprije na temelju analize troškova i koristi. A pogleda se i kalendar. U svibnju ste na Lošinju veći dio dana vani, a u hotelima i restoranima još ima mjesta. Htjeli smo događaj zbog kojeg će netko već zimi zaokružiti taj vikend. Concours Croatia radimo nekoliko godina i znamo kakvu istančanu publiku dovodi pa je polo došao nekako prirodno. Polo turnir održava se od 14. do 16. svibnja, a finale je u nedjelju. Mene će, da budem iskren, najviše zanimati koliko je soba bilo popunjeno u četvrtak i ponedjeljak.
Kad ste već spomenuli golf. Matalda je najavljena 2014., a terena i dalje nema.
Mi smo, kao i u mnogim drugim segmentima, pioniri u planiranju i provedbi golfskih projekata u Hrvata. Ovih 12 godina sudjelovali smo u stvaranju procesa koji će znatno olakšati posao budućim planerima golfskih projekata. Bilo je tu uspona i padova, pokušaja i pogrešaka, kao u svakom procesu koji se provodi prvi put. Dozvole za gradnju dvaju golfskih terena s po 18 rupa pravomoćne su. U tijeku je odabir strateškog investitora za projekt koji će, kako reče jedan bivši kolega, globalno pozicionirati cresko-lošinjski arhipelag. A to se ne postiže preko noći.
Do Lošinja se ne dolazi usput, treba vam trajekt ili mali avion. Koliko vas to košta?
Gostu koji ima tri dana svaki sat puta utječe na odluku. Zato radimo na boljem pristupu otoku, a proširenje aerodroma najveća je stvar. No, gost pamti i kako je od aviona ili trajekta došao do hotela. Sve je to dio tog famoznog "experiencea" i to je borba.
Prijeđimo na ljude. Ljeti vas je oko 1300, zimi oko 600, a cijeli se turizam žali da nema koga zaposliti. Kako se ljude zadrži na otoku?
Ponajprije odnosom prema našim zaposlenicima i uvjetima rada, a zatim plaćom, ugovorom i krovom nad glavom, tim redom. Prosječna netoplaća od 2022. do 2025. narasla je 40 posto. Ove smo godine sklopili 122 ugovora na neodređeno i još 119 na godinu dana pa u proljeće započinjemo s ljudima koji znaju i objekte i goste. S krovom je najteže. Za novi smještaj zaposlenika dugo čekamo donošenje prostornog plana.
Čujem da namjeravate kupovati stanove za zaposlenike?
Razvijamo program koji će mladim obiteljima Jadrankinih zaposlenika omogućiti povoljan najam stana uz mogućnost povoljnog otkupa. Program će se provoditi transparentno i prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Počeli smo s tim u studenome, a godina je bila dobra pa smo kupili jednu zgradu sa šest manjih stanova. Bitno je reći da program još razvijamo i da su u njega uključeni ljudi s otoka. Oni najbolje znaju kakvo je stanje.
Gotovo su svi direktori vaših hotela Lošinjani. Je li to slučajno?
Naravno da nije. Svi su s otoka osim direktorice Alhambre, gospođe Lovorke Strune, na koju smo posebno ponosni jer je upravo prošli tjedan dobila godišnju nagradu udruženja hotelijera za direktora godine u kategoriji boutique hotela. Vjerujemo u domaći, otočki menadžment, ali on ne nastaje sam od sebe. Stipendiramo 23 mlada čovjeka, na praksi nam je 179 učenika, a našu Poslovnu akademiju trenutačno pohađa desetak mlađih kolega koje smo odabrali kao buduće lidere. Poslovnu akademiju provodimo u suradnji s dvama velikim i cijenjenim sveučilištima. Naš je domaći partner Sveučilište Algebra Bernays, a drugi nam je partner Sveučilište Les Roches, jedna od vodećih svjetskih obrazovnih institucija u području hotelijerstva i turizma. Naši su se polaznici prošli tjedan vratili iz Marbelle, gdje su na ekskluzivnim lokacijama prošli intenzivan edukacijski program u suradnji s Les Rochesom. Nova generacija polaznika kreće 2027. godine. Uvjereni smo da je to izvrstan način da među svojim ljudima prepoznamo najbolje i dodatno ih obrazujemo kako bi već sutra mogli upravljati destinacijom i našim hotelima. Time činimo nešto korisno za cijelu lokalnu zajednicu jer među ljudima s otoka razvijamo buduće lidere i dobre menadžere.
Što Lošinj ima od toga što vi dobro poslujete?
Već deset godina reinvestiramo svu dobit. Ove godine plaćamo 18,6 milijuna eura poreza i javnih davanja, od čega 3,4 milijuna eura Gradu Malom Lošinju. To je 20 posto svih prihoda koje je Grad ostvario 2025. godine. Radimo s više od 150 lokalnih obrtnika, OPG-ova i dobavljača, s prometom od oko 2,1 milijun eura. Pomažemo klubovima i udrugama, ove smo godine za tu potporu izdvojili oko 400.000 eura. Sa sestrinskom tvrtkom Jadranka trgovina izvan sezone zapošljavamo više od 20 posto ukupnog broja zaposlenih u Gradu Malom Lošinju. Sve su nam središnje službe u gradu i u njima mahom rade Lošinjanke i Lošinjani. To je od iznimne važnosti za dobrobit i napredak grada. Mnogi turistički centri na hrvatskoj obali, a posebno na otocima, nažalost, izgubili su taj privilegij.
Jadranka dogodine slavi 80 godina. Kad se nađemo krajem 2027., što biste zvali uspjehom?
Rast prihoda uza sadašnju profitabilnost. Volio bih da veći dio tog rasta dođe iz svibnja, rujna i listopada. Dugoročno, cilj je Lošinj koji turistički živi najmanje deset mjeseci.
Da da zato je Čikat nedostupan onima koji nisu voljni plaćati 450 eura dan za bungalov. Nekoć ne tako davno tamo su te tjerali da ideš 14 dana svake godine, na našem Jadranu bilo je 685 takvih mučilišta gdje suu te izlagali suncu, moru i borovoj šumi. Hvala bogu pa se netko rješio tog mučilišta u prvom redu do mora gdje sol možeš namirisati , prevarili smo austrijance i podvalili im par tisuća m2 uz samo more za 1 milijun eura i sad on tamo guli svoje po 450 eura noć.