Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 37
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
ENERGETSKA OPORABA

Energane na otpad Brođani grade diljem svijeta, a Hrvatska još nema nijednu

storyeditor/2026-11-13/PXL_DPA_230824_119389407.jpg
20.11.2026.
u 08:22
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Energetska oporaba odvija se u sofisticiranim postrojenjima prema vrlo strogim standardima. Sustavi pročišćavanja visoko su sofisticirani te obuhvaćaju ne samo dimne plinove nego i otpadne vode i zaštitu tla

Dok Hrvatska još nema nijedno postrojenje za energetsku oporabu otpada, slavonskobrodski Andritz TEP već više od četvrt stoljeća projektira, proizvodi i gradi takve pogone diljem svijeta. Od Njemačke, Austrije i Francuske do Danske, Finske i dalekog otoka Réunion kod Madagaskara, Brođani sudjeluju u jednom od tehnološki najzahtjevnijih područja suvremenog energetskog sektora. Riječ je o postrojenjima koja otpad koji više nije moguće reciklirati pretvaraju u električnu i toplinsku energiju, uz strogo kontrolirane emisije i značajno smanjenje količine otpada.

"U Hrvatskoj je malo poznato da je Slavonski Brod jedan od europskih centara za proizvodnju opreme, odnosno izgradnju postrojenja za proizvodnju energije iz otpada. Nekadašnji Đuro Đaković TEP, danas Andritz TEP, jedan je od lidera u proizvodnji i isporuci takvih postrojenja. Više od 25 godina gradimo ih diljem Europe, a posljednjih godina mnoga radimo prema vlastitom dizajnu i tehnologiji" kaže direktor tvrtke Ivica Marić. Među poznatijim projektima na kojima su sudjelovali Brođani su postrojenje u Parizu, koje je izgrađeno ispod zemlje, te ono u Kopenhagenu, na čijem je krovu uređeno čak i skijalište. Tvrtka pritom ne isporučuje samo pojedinačne dijelove, nego, ovisno o zahtjevima investitora, može preuzeti cjelokupan posao – od projektiranja i dizajniranja do izgradnje i puštanja postrojenja u pogon.

"Naši proizvodni pogoni u Slavonskom Brodu, u Đuri Đakoviću, najveći su u Europi kada je riječ o proizvodnji tlačnih dijelova za takva postrojenja. Radimo kompletne pogone, odnosno tehnološki dio pretvorbe otpadnog goriva ili biomase u električnu i toplinsku energiju. Otpad koji se više ne može reciklirati termički se obrađuje, a rezultat su struja i toplina" objašnjava Marić. Osim proizvodnje energije, važna je prednost takvog načina zbrinjavanja otpada drastično smanjenje njegova volumena, i to za više od 90 posto. Ostatak nakon energetske oporabe također se može upotrijebiti, primjerice u građevinarstvu i poljoprivredi, pa ukupna iskoristivost otpada može premašiti 99 posto. Nakon ekološke katastrofe u Gospiću i vijesti o nelegalnim odlagalištima otpada diljem zemlje, i u Hrvatskoj se sve više govori o izgradnji energana na otpad. No unatoč takvim mogućnostima, mi još nemamo nijedno takvo postrojenje. Prema Marićevu mišljenju, jedan je od glavnih razloga otpor javnosti i politike, koji dobrim dijelom proizlazi iz nedovoljne informiranosti i poistovjećivanja ovakvih pogona s klasičnim spalionicama.

"Postrojenja za energetsku oporabu otpada svi poistovjećuju sa spalionicama, ali to nije isto. Mi imamo puno spalionica otpada u Hrvatskoj, samo što ih tako ne zovemo. Na odlagalištima otpad nekontrolirano izgara, a opasne čestice odlaze u zrak i zagađuju okoliš. Nasuprot tome, energetska oporaba odvija se u sofisticiranim postrojenjima, prema vrlo strogim standardima i uz strogu kontrolu emisija" ističe Marić. Dodaje kako su sustavi pročišćavanja visoko sofisticirani te obuhvaćaju ne samo dimne plinove nego i otpadne vode i zaštitu tla. Takva postrojenja u brojnim europskim zemljama izgrađena su i unutar urbanih sredina, a Marić smatra da za zbrinjavanje otpada koji se ne može reciklirati nema drugog tehnički ni racionalno prihvatljivog rješenja. Andritz TEP danas zapošljava oko 750 radnika, a njegovi projekti odvijaju se na različitim svjetskim tržištima. Trenutačno su aktivna dva velika gradilišta – jedno u Francuskoj, a drugo na otoku Réunionu, u blizini Madagaskara. Upravo na tom projektu angažirano je oko 200 radnika.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata