Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

'Propalo je 50 tisuća malih jer nam veliki nisu plaćali'

Osnivač nove udruge kaže kako se velik broj poslodavaca još ponaša kao da imamo višak radnika, a manjak poslova
24. svibnja 2018. u 19:53 0 komentara 607 prikaza
Petar Lovrić
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Bivši predsjednik HUP-ove udruge malih i srednjih poduzetnika Petar Lovrić najavio je da će u drugoj polovici lipnja osnovati novu udrugu poslodavaca. Ovo nije prvi put u četvrt stoljeća postojanja HUP-a da se i u poduzetničkim krugovima traži alternativa moćnoj udruzi poslodavaca, ali zanimljivo je što iza nove inicijative stoji čovjek koji se godinama unutar HUP-a borio za poziciju malih poduzetnika. Petar Lovrić je veteran Domovinskog rata, koji nikad nije radio u državnom sustavu nego cijelo vrijeme vodi privatni biznis.

Gordana Deranja HUP SKOR Deranja: Smanjite opterećenje rada za dva postotna boda

Zašto pokrećete novu udrugu poslodavaca?

Boli me duša što smo ovdje gdje jesmo jer imamo odlične resurse. Možda moja generacija neće uspjeti promijeniti stvari u zemlji, ali ti resursi neće nestati. Možda će mlađe generacije stvoriti od njih veću dodanu vrijednost. Kod nas je povjerenje narušeno do boli, nitko nikome ne vjeruje, radnici ne vjeruju poslodavcima niti poslodavci vjeruju radnicima. Nažalost danas tražimo samo ono što nas razdvaja. Hrvatska je zemlja u kojoj 90 posto ljudi pije vodu iz slavine, djeca slobodno izlaze sama van, 50 posto ljudi ne zaključava stanove i kuće jer se ne boji krađa, nemaju silne alarme i ograde. Gdje to još možete drugdje naći? Naša opća infrastruktura je jako dobra, ali se svejedno natječemo tko će više ukazivati na depresiju. S depresijom ne možemo privući investicije i ne možemo odvratiti mlade ljude da odlaze za poslovima koji im donose veću razinu dohotka.

Čime ćete konkurirati HUP-u?

Mi nećemo biti konkurencija HUP-u. Ja se u svom radu vodim pravilom da se ne bavim drugima. Kad sam izašao iz rata nisam se bavio ratom već sam se okrenuo radu. Zašto ne bi bilo više udruga? Neprirodno je da u istoj organizaciji budu mali i veliki sustavi. Mali poduzetnici više su stradali od korporacija nego od krize. Velike su korporacije imale sredstva, ali nisu plaćale, 50 tisuća mladih poduzetnika propalo je zbog neplaćanja velikih. Stvorili smo uvjete da ljudi ne znaju što ih čeka sutra, obrtnik deset godina odgovara za poslovanje svojom imovinom, pa deset ne odgovara, onda ga se ponovo pritišće. Ulazak u poduzetništvo je samo po sebi rizik i zato ono ne smije biti institucionalno ugroženo od države.

Nama nije cilj biti konkurencija ikome, ima prostora i za 20 udruga. Ako su zajedno u istoj prostoriji mali i veliki, veliki uvijek nadglasaju male. Veliki trebaju biti kao nosač aviona, ali svugdje dodana vrijednost ide od malih poduzetnika, 80 posto dodane vrijednosti i radnih mjesta stvaraju mali. Mali su poput glisera, imaju kreativnost, inovativnost i disperziju koju veliki nemaju. Mi se deset godina ne možemo sjetiti nijednog inovativnog proizvoda naših velikih kompanija.

One se bave menadžmentom troškova ili rastom kroz akvizicije, a ne stvaranjem dodane vrijednosti. Svako gospodarstvo treba velike sustave, ali fokus mora biti na malima. Hrvatska ima 400 tisuća poduzetnika, ali to nigdje nećete naći u statistikama. Zašto se i obiteljska poljoprivredna gospodarstva ne bilježe kao poduzetnici kad oni to jesu.

Energetsko piće Kako obuzdati pretilost? Hoćemo li i mi uvesti porez na šećer?

HUP nije bio sklon zaključivanju kolektivnih ugovora, hoćete li vi biti?

Poslodavci će biti ti koji će forsirati zaključivanje kolektivnih ugovora jer će njima u nadolazećoj neravnoteži gdje nedostaje radnika, a ima poslova biti u interesu da zaključuju kolektivne ugovore. Tržišni apsurd je da su tržišna prava radnika veća nego kolektivna prava.

Veliki broj poslodavca još uvijek se ponaša mehanički kao u vremenima kad je bilo viška radnika, a manjka poslova. Sama riječ poslodavac znači da mora znati dizajnirati posao, voditi ga, organizirati, mora znati kakav rad ugovoriti s drugom stranom. Prošla su vremena kad su se poslovi odrađivali mehanički.

Koji će biti cilj vaše udruge?

U Hrvatskoj se vodi izrazito plitak socijalni dijalog, često sugovornici dolaze potpuno nepripremljeni, pričaju o Zakonu o radu, a 90 posto ih ga nije pročitalo, ne znaju ništa o lokalnoj samoupravi, a komentiraju lokalnu upravu samo kroz broj.

Koliko bi vam poduzetnika moglo pristupiti?

Realno, brzo bi mogli doći do pet tisuća članova.

Hoćete tražiti mjesto u Gospodarsko-socijalnom vijeću?

Nećemo. Gospodarsko-socijalno vijeće je nažalost postalo folklor. GSV također mora reći koja je njegova odgovornost za stanje u društvu kad istovremeno 300 tisuća nezaposlenih i neaktivnih ne može naći posao, a 50 tisuća različitih poslova traži radnike i ne može ih naći što zbog potplaćenosti što zbog strukovne nekompetentnosti.

Tu je još i 300 tisuća ljudi koji rade izvan Hrvatske, a retorika je ulice da Hrvati kao ne žele raditi ili kako trebamo uvesti Filipince ili Ukrajince a ne kako pokušati vratiti Hrvate. Umjesto da tražimo rješenje tog problema mi sad jedni druge optužujemo.

Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:

Petar Lovrić
1 / 10
1. Rast će cijene u kafićima, restoranima, rekreaciji...
Predsjednik HUP-Udruge grafičara i nakladnika Radne snage nema, u grafičku industriju mladi ne žele Zakon o zabrani HUP: Tražimo odgodu. Tolušić: Ne može! Hotel Lone Preslagivanje na hotelskoj sceni Lekino carstvo kupio Adris: Ostaje mu 12% dionica u HUP-u

Svedemo li priču na broj općina u krivom smo smjeru

Tko su osnivači nove udruge?

Deset malih poduzetnika. Osnovat ćemo udrugu s minimalnim organizacijskim troškovima, ne želimo da prikupljanje članarine bude temeljna funkcija udruge, a da se zaboravi vizija djelovanja. Digitalno je doba, digitalno ćemo komunicirati. Poduzetnik posluje uvijek u nekoj lokalnoj sredini, pa ćemo i mi djelovati regionalno i lokalno. Država sazrijeva, nekada se sve rješavalo u Zagrebu dok se danas puno toga rješava na lokalnoj razini, pa i socijalni dijalog tako moramo voditi jer će u protivnom poduzetnici i radna mjesta odlaziti iz onih lokalnih sredina koje to ne shvate. Dobar primjer kako se vodi lokalna politika su Istarska i Međimurska županija koje, inače, imaju najviše jedinica lokalne samouprave, ali su i najučinkovitije, Ako priču svedemo na broj općina na krivom smo terenu.

auti nedopušteni
Razgovarali smo s čovjekom koji je dovezao Smart na Susak: Jedno me najviše zasmetalo...
Hrvatski Telekom
Prijenos signala
HT ima optičku infrastrukturu koja pokriva udaljenost od Zemlje do Mjeseca
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.