Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 2
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
velike svjetske seobe ljudi (2)

Prisilno premješteno 12 milijuna Afrikanaca

robovi
Foto: Wiki commons
1/2
22.09.2015.
u 23:45

Manji dio porobljenih, manje od pola milijuna, poslan je u Sjevernu Ameriku, a većina u Južnu Ameriku i na Karibe. Afrikanci su u nekim gradovima bili brojniji i od Europljana

Ako je transatlantska migracija europskog stanovništva prema Americi najveća, odnosno najdokumentiranija u povijesti, onda je premještanje 12 milijuna Afrikanaca na tlo američkog kontinenta protiv njihove volje svakako najveća prisilna migracija.

U 360 godina, od početka 16. st. do kraja trgovine robljem 1860., premješteno je oko 50 etničkih i lingvističkih grupa. Zanimljivo je, navodi više izvora, da je tek manji dio porobljenih, manje od pola milijuna, poslan u Sjevernu Ameriku – većina je poslana u Južnu Ameriku i na Karibe, i to u tolikoj mjeri da su Afrikanci brojčano bili nadmoćniji prema Europljanima u gradovima poput Ciudad de Mexica, Havane i Lime.

Plantažna proizvodnja

– Plantažna proizvodnja europskih veleposjednika zahtijevala je mnogo jeftine radne snage pa je tijekom tri stoljeća (17.-19.) u Ameriku, uz milijun trajnih europskih iseljenika prisilnom migracijom "uvezeno" oko 10 milijuna afričkih robova, uključujući tako u trostranu manufakturno-robovsko-plantažnu ekonomiju i prekooceanska preseljenja stanovništva s afričkog kontinenta, mijenjajući rasnu i etničku, ali i ekonomsku, društvenu i kulturnu sliku američkog prostora.

Tek 1820-ih robovlasnički odnosi na plantažama prepuštaju mjesto radnim ugovorima s bivšim robovima, ali i jačaju valovi radnih useljenika iz Europe i Azije – kaže dr. Dubravka Mlinarić sa zagrebačkog Instituta za migracije i narodnosti.

Američki povjesničari ovo razdoblje transatlantske trgovine robljem zovu još i trokutnom trampom koja je počinjala i završavala u Europi. Brodovi sa Starog kontinenta vozili bi robu u Afriku gdje bi je zamijenili za roblje, nakon čega bi otplovili u Ameriku i zamijenili te ljude za poljoprivredna dobra i sirovine koji su se pak dobivali robovskim radom i na kraju prodavali u Europi nakon što bi se brodovi vratili kući.

Američki profesor sa Sveučilišta Maryland Ira Berlin vodeći je stručnjak u području ropstva na tlu Sjeverne Amerike. U eseju koji je napisao za Institut za američku povijest Gilder Lehrman on kao strašan i nepovratno urezan u svijest današnjeg crnačkog stanovništva na tlu Amerike podvlači pojam Middle Passage, odnosno srednja ruta, drugi krak opisanog paklenog trokuta, put iz Afrike, najvećim dijelom iz Angole i Senegambije, u Ameriku. Taj strašan put i danas simbolizira iskustvo dolaska crnačkog stanovništva na američko tlo i godine ropstva koje su uslijedile. Smrtnost je na brodovima u pojedinim slučajevima bila i 40 posto, put je trajao četiri do šest tjedana. Procjenjuje se da je u Middle Passageu ostalo između milijun i pol do dva milijuna Afrikanaca. Trgovinu robljem započeli su portugalski trgovci koji su ubrzo nakon prvih dolazaka u Afriku u potrazi za zlatom i začinima shvatili da je puno unosnija trgovina robovima, a uskoro je promijenjena i destinacija pa su glavno tržište postale Amerike.

Zakonska zabrana

Kako profesor Berlin opisuje, položaj se robova neposredno nakon početka njihova dolaska na tlo Sjeverne Amerike znatno razlikuje u odnosu na kasno 17. stoljeće kada počinje organizirana poljoprivreda na plantažama. Ispočetka oni usvajaju jezik, običaje pa i vjeru, poznaju društveni sustav i zakonodavstvo svojih vlasnika, ne dolaze još u tolikom broju iz Afrike, već i iz Europe ili drugih dijelova atlantskog priobalja. Tim „atlantskim Kreolima", zapisuje Berlin, položaj se često ne razlikuje u odnosu na bijele doseljenike koji također rade u uvjetima vrlo sličnim ropstvu.

Krajem 19. stoljeća u Sjevernu Ameriku dolaze brodovi puni roblja izravno iz Afrike, jedan broj u luke naslonjene na spomenuta područja, pogotovo u Charleston koji je za njih, kaže prof. Berlin, ono što je kasnije otok Ellis za emigrante iz Europe. Uvoz ne prekida ni zakonska zabrana 1808. One koji su kroz to vrijeme dovoženi u luke na američkoj Istočnoj obali čekala je još jedna migracija – ona prema američkom Jugu, što je za Iru Berlina zapravo druga velika migracija istog stanovništva.

U nekim područjima, poput Chesapeakea, ima ih već više nego bijelaca, a do 1730-ih broj novorođenih robova nadmašit će broj onih pristiglih iz Afrike. Do sredine 18. st. većina robova nije nikada vidjela Afriku, a do početka Američke revolucije ova se velika migracija zapravo završava. Samo ropstvo potrajat će sve do kraja Građanskog rata, kada se 1865. i službeno ukida, no još većina crnačkog stanovništva živi na Jugu. Tako je sve do početka 20. stoljeća. Najprije propada proizvodnja pamuka pa tako nestaje i posla, ali počinje Prvi pa potom i Drugi svjetski rat koji otvara nova radna mjesta u tvornicama na Sjeveru. Počinje najveća migracija crnačkog stanovništva na američkom kontinentu.

– U unutarnjim migracijama u SAD-u u prvih šezdesetak godina 20. stoljeća gotovo sedam milijuna Afroamerikanaca u nekoliko se faza preselilo s ruralnog Juga u sjeverozapadne, srednjezapadne i zapadne države SAD-a. Kraj 20. stoljeća obilježava znatnije aktiviranje transatlantskih migracijskih ruta, ali u suprotnom smjeru, iz Amerike prema visokoindustrijaliziranim zemljama Zaljeva, ali i prema „azijskim tigrovima" – govori dr. Mlinarić te objašnjava kako se radi uglavnom o visokoobrazovanom stanovništvu koje odlazi prema tim destinacijama zbog ekonomskih i poslovnih razloga, no njihov broj nije usporediv s ranijim migracijama.

Sredinom 20. stoljeća nastupila je i treća migracija, sa Sjevera prema sada znatno otvorenijem i prosperitetnijem Jugu gdje ulogu igraju i rodbinske veze. Konačno, kraj 20. stoljeća označava još jednu migraciju. Seli se oko milijun ljudi godišnje, uz Afrikance sada je riječ i o Hispanoamerikancima, koji bi do polovice ovog stoljeća mogli činiti i 24 posto stanovništva SAD-a, kako navodi nekadašnji američki ambasador u Njemačkoj William Timken. Još jednom afrički migranti čine najbrže rastući segment stanovništva SAD-a koje nije rođeno u toj zemlji, 2011. bilo ih je 1,1 milijun, a s Kariba ih je stiglo 1,7 milijuna. Ilegalni doseljenici dolaze zbog nisko plaćenih poslova, jedan dio dolazi temeljem obiteljskih veza kao izbjeglice, no velika je motivacija i potreba za visokoosposobljenim kadrom koji traži posao u tehnologiji, znanosti i medicini.

>> Najveća migracija bila je smišljena i organizirana

Ključne riječi

Komentara 9

DE
Demokrates
23:56 22.09.2015.

Dobro, kakve veze sada ima ropstvo u SAD-u sa ovom džihadističkom navalom klateži iz islamskih zemalja, klateži koja fura sa sobom: iPhone6-ice, dizajnersku odjeću, gel u kosi, Eure u džepu, te nešto žena i djece za propagandne svrhe?

Avatar bledehund
bledehund
01:25 23.09.2015.

...ahhhha.....je ...je....Demokrates....dobro si to uočio.....

DU
Deleted user
09:05 23.09.2015.

Bili su robovi u Africi I onda su od strane crnih, afričkih robovlasnika naseljenji u Ameriku I prodani bijelim robovlasnicima.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije