U domaćim medijima uslijed velikih vrućina te vijesti iz NE Krško spominje se i opskrba električnom energijom. Najprije se pojavila vijest o zagrijavanju toka rijeke Save kod NEK, da bi se onda s padom vodostaja Save raspravljalo i o opskrbi električnom energijom, pa se pojavila i vijest povezana sa sustavom hlađenja NEK uslijed nastavka pada vodostaja. Da bi se primijetilo kako izuzetno toplo vrijeme povlači i povećanu potrošnju energije. Iz NE Krško kažu kako su 6. kolovoza morali smanjiti snagu elektrane, odnosno reaktora, na 80 posto zbog ograničenja povezanih s rijekom Savom. - Prije toga je NEK tijekom posljednjih mjeseci visokih temperatura i niskih protoka rijeke Save uspješno održavala rad na punoj snazi koristeći sustav rashladnih tornjeva te sve ostale raspoložive sustave i komponente elektrane kako bi smanjila toplinsko opterećenje Save. Ako se trenutačni hidrološki i meteorološki uvjeti nastave i dodatno pogoršaju, NEK će dodatno smanjivati snagu elektrane. Istodobno želimo naglasiti da je NEK u stalnom kontaktu s državnim institucijama, vlasnicima NEK-a i operatorima energetskog sustava te da zajedno tražimo najbolja rješenja u danoj situaciji, kažu tamo.
Što se točno događa, jesu li ove situacije doista neuobičajene, pitali smo jednog od naših vodećih stručnjaka. Prof. dr. sc. Davor Grgić sa zavoda za visoki napon i energetiku Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, kaže kako se još ne radi o toliko ozbiljnoj situaciji kakav se dojam stvorio u javnosti. - Ali, činjenica je trenutno protok rijeke Save dosta nizak, negdje oko 42 kubika (m3/s) u sekundi, a kada on padne ispod 100 kubika onda se dijelom hlađenje sustava prebacuje na rashladne tornjeve. Sada je reaktor na 80 posto snage a ulazna je temperatura rashladne savske vode koja hladi kondenzator turbine negdje oko 25,3 Celzija (07.08.2026 oko 12 sati). Elektrana prosječno zagrije tu vodu za još 2,3 C pa je zajedno to oko 27,6 C stupnjeva. Kada se u točki potpunog miješanja, nizvodno od HE Brežice, dostigne temperatura od 28 C na dnevnom prosjeku onda su to uvjeti u kojima se ne smije raditi, tako nalaže Okoljevarstveno Soglasje – OVS Republike Slovenije. I to nema veze sa sigurnošću nego s vodopravnom dozvolom, naprosto ekologijom, razinom kisika u vodi, faunom u rijeci, kaže prof. Grgić.
Uprava NEK primila je odluku resornog slovenskog ministarstva kako se njezina snaga može prema potrebi smanjivati ali ne dolazi u obzir njezino gašenje ako nije ugrožena nuklearna sigurnost. - NE Krško je već preventivno spustila razinu snage, ali sada imaju i odgovarajuću odluku slovenske vlade. Ona se svodi na to da kažu kako jest kriza s energijom no ona se i dalje može kupiti, iako je skupa. Ali postoji i drugi dio te priče a to je da kada zbog suše gubite hidroelektrane iz sustava i kada više nemamo termoelektrana, onda je NE Krško gotovo jedina koja aktivno regulira napon u sustavu. U situacijama posebno po noći kada su vodovi neopterećeni napon ode iznad dopuštenih razina za 400 kV mrežu i to je jedan od potencijalnih problema za rad elektroenergetskog sustava.
Ono što su dobili kao odluku njihove vlade treba iščitati kao uputu da spuste snagu koliko je potrebno i poštuju sigurnosna pravila ali da ostanu u pogonu na barem 50 posto snage da bi se osim proizvodnje električne energije zadržala i uloga koju NEK ima u kompenzaciji jalove energije i porasta napona mreže. Za mrežu je bitno držati frekvenciju ali i osigurati regulaciju napona, a on mora biti unutar nekih razina, niti prenizak niti previsok. Negdje prije godinu dana na sabirnicama je napon u NE Krško bio 431 kV što je bilo iznad gornje dopuštene razine od 420 kV. Povišeni napon ugrožava opremu rasklopnih postrojenja i može uvjetovati neplanirane ispade. Tada je Krško radilo normalno, jer nismo imali ovakve probleme s hidrologijom, te je kompenziralo otprilike oko 260 MVA reaktivne snage u mreži. Za očekivati je da je i sada uloga NE Krško u radu sustava slična.
Kada ne bi radila u tom režimu povišenje napona bi moglo biti iznad 440 kV što je definitivno loše. Na taj način treba shvatiti odluku slovenskog ministarstva, stav ELES-a što je njihov ekvivalent našem HOPS-u, ali i u ulogu koju bi naš mrežni sustav imao u tom slučaju. Ako napon previše poraste ili stabilnost mreže dođe u pitanje onda svjedočimo raspadu mreže. To ne znači da će se to i dogoditi nego jednostavno Slovenci razmišljaju i o tome a ne samo o manjku proizvodnje kakav sada imamo u NEK, a to je nekih 140 MW, rekao je naš sugovornik podsjećajući na lanjsku situaciju raspada mreža u Španjolskoj i Portugalu, gdje je također mreža 'ispadala' po komadima da bi se onda 'raspala' u cijelosti. Iz HEP-a uvjeravaju kako problema s opskrbom strujom neće biti. Također, imamo i obnovljivih izvora, pa nas je zanimalo koliko su doista iskoristivi u ovakvim situacijama.
- Od nekih 1200 MW snage koliko imamo u vjetroelektranama, većina je privatna. To znači da im je cilj ostvariti profit prije svega, pri čemu ulagači poštuju neka ograničenja koja im nametne HOPS, Hrvatski operator prijenosnog sustava, jer je dužan garantirati stabilnost sustava. Do 1500 MW je u fotonaponskim elektranama čiji je velik dio na distribucijskoj razini ali i to je uglavnom privatno. U portfelju HEP-a ostale su sve hidroelektrane, 350 MW iz Krškog, termoelektrane i toplane kojih je ostalo malo, i u novije vrijeme nešto vjetroelektrana i fotonaponskih elektrana. HEP može kupiti struju na tržištu te vjerojatno imaju neke takve dugoročne ugovore. Ta struja je sada skupa jer je svima potrebna, no to je situacija koja vjerojatno neće dugo trajati.
No, ponavljam, na HEP-u je sigurnost opskrbe a HOPS je taj na kojem leži odgovornost za stabilnost mreže a to je ono što Slovenci u ovom trenutku gledaju kao najvažnije, rekao nam je prof. Grgić. Činjenica je da se sada troši i više energije, dijelom i zbog intenzivnog korištenja klima uređaja, zbog toplinskog vala. - Da. Jednostavno, kada nečega trošite puno više, a to nažalost kod nas nije industrija, nego svi pale klime, onda je potrošnja znatno povećana. Turiste koji su platili svoj smještaj ne zanima pozadina te priče i očekuju hlađenje kroz cijeli dan, kao što je i u Zagrebu ovih dana teško preživjeti bez klima uređaja. Riječ je o velikom doprinosu našoj potrošnji što i nije nešto čudno. Dobar dio naše proizvodnje trenutno otpada na obnovljive izvore.
Sunca ovih dana definitivno imamo, ali kod solarnih izvora problem je što oni po noći ne rade, dok je sada vjetra malo ili nimalo, a tek uvodimo baterijske spremnike za spremanje energije koja se proizvede na te načine. Prema HOPS-u, recimo, proizvodnja vjetroelektrana spojenih na mrežu je danas oko podne ( oko 400 MW a instalirana snaga (potencijal za proizvodnju) oko 1200 MW. Solari prestaju s proizvodnjom s padanjem noći ali ne i potrošnja u kućanskim uređajima i turizmu. Ukupno opterećenje prijenosne mreže je sada prema HOPS-u oko 2700 MW, kaže prof. Grgić. Nameće se i pitanje projekta Pantheon AI koji će tražiti ogromne količine energije. Što ako se ovakva situacija dogodi kada on profunkcionira. - Projekti poput Pantheon AI ne bi se trebali raditi bez temeljitog plana. Osim velike potrošnje električne energije takvi centri traže i stabilnost u njenoj raspoloživosti. Oni mogu podnijeti kratkotrajne ispade (imaju interna besprekidna napajanja) ali da ostanu bez 1000 MW je nemoguće nadoknaditi. Sustav na koji bi se spojio takav centar morao bi biti preizgrađen, odnosno imati rezervne proizvodne kapacitete, i biti dobro povezan da se to ne bi događalo. Nije moguće samo fotonaponskim izvorima taj problem riješiti, kako neki tvrde, rekao nam je prof. Davor Grgić.
Otvori KEKS Pay
Slijedeća 2 tjedna su ključna...