Nakon što je 21. lipnja dobivena građevinska dozvola, 23. srpnja započeli su prvi radovi. Optimistično, završetak gradnje mosta bio je predviđen za 31. prosinca 1978., no otvoren je godinu i pol dana nakon tog roka. Bio je to povijesni dan za Kvarner, jer od te se subote do Krka moglo i pješice. Dovršetkom gradnje mosta, čija je dužina 1430 metara, visina 67, a širina 7,5 metara, graditelji, tvrtke 'Hidroelektra', Zagreb i 'Mostogradnja', Beograd, te upravitelj gradilišta, ing. Stanko Šram, okončali su posao koji je bio impresivan ne samo na ovim prostorima, nego i u svjetskim razmjerima.
Jedan od najimpozantnijih objekata naše prometne infrastrukture građen je tada inovativnom metodom konzolne gradnje - dva dijela mosta počela su se graditi s otoka i s kopna kako bi se u konačnici savršeno precizno spojila na sredini. Most se sastoji od dva armirano-betonska luka koja se oslanjaju na otočić Sveti Marko. Veliki luk mosta, raspona 390 metara, bio je tada najveći na svijetu, nadmašivši za 85 metara do tada najduži most u Sydneyju, a taj je rekord zadržao sve do 1997. Glavni projektant i nosioc patenta takvog konzolnog načina gradnje lukova, bio je ing. Ilija Stojadinović, a ukupna vrijednost ulaganja u most kopno – Krk bila je nešto više od 336 milijuna tadašnjih dinara.
Nakon svečanog presijecanja vrpce, na današnji dan, 19. srpnja 1980. godine, uz zvuk starih, otočkih sopila i gromoglasan pljesak tisuća ruku, kolona automobila i tisuće ljudi, odmah su krenuli mostom prema kopnu, dok su se, iz drugog pravca, iz svih krajeva Primorja, rijeke ljudi počele slijevati na otok Krk. Bio je to na toj relaciji i posljednji radni dan za četiri trajekta, Klimno, Novalja, Cresanka i Voz, koja su desetljećima plovila za otok Krk.
Stiže pojačanje
Unatoč tome što je zbog jakih udara bure povremeno zatvoren za određene kategorije vozila, a ponekad i za sav promet, Krčkim mostom u prosjeku dnevno prođe oko tisuću vozila, a u špici turističke sezone i do 35 000 vozila na dan te se procjenjuje da mostom godišnje prođe i preko milijun vozila.
Krajnje je stoga vrijeme da nakon puna četiri i pol desetljeća od puštanja u promet preopterećeni most konačno dobije pojačanje. Nakon obnove starog, nešto južnije od njega smjestit će se novi most kopno – Krk, bit će dugačak oko 850 metara, a dovršetak gradnje planira se do 2030. godine. Taj novi cestovni i željeznički most trebao bi biti dvoetažni, na gornjoj etaži planirane su četiri trake za automobile, a na donjoj željeznička pruga.
Kako je najavio ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković, riječ je o cjelovitom rješenju za povezivanje budućeg kontejnerskog terminala u Omišlju s novim cestovnim i željezničkim pristupom, krakom nizinske pruge od Krasice s ogrankom za Krk. Osim Krka, mostovima su s kopnom spojeni i Pag, Vir i Čiovo, a podiznim mostom i Murter te je po broju mostova koji su otoke povezali s kopnom Hrvatska danas na visokom drugom mjestu u Europi, odmah iza Danske.
Otvori KEKS Pay
I onda su tim mostom, među domaće Krčane., stigli Fahrećani...