Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 1
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
'DOJMOVI IZ PRVE RUKE'

Prije 34 godine Mandela je pušten na slobodu: Hrvat se sjeća kako je tada 'disala' JAR

Mandela arhiva
Foto: Arhiva Večernjeg lista
1/4
12.02.2024.
u 09:13

Tijekom četiri desetljeća, koliko je Željko Čurčić živio u JAR, na vlasti su se izmijenila petorica predsjednika

Na današnji dan, 12. veljače, prije 34 godine, borac za slobodu Nelson Mandela prvi se put, nakon 27 dugih i mučnih, zatvorskih godina, probudio kao potpuno slobodan čovjek. Nakon što je, kao jedan od glavnih pokretača borbe protiv apartheida, 1964. bio osuđen na doživotni zatvor, tadašnja Vlada apartheida ublažila je kaznu te je posljednje jutro, s pogledom kroz zatvorske rešetke, Nelsonu Mandeli svanulo 11. veljače 1990., kada je konačno pušten na slobodu, što pamti naša arhiva.

Tog se dana, dobro sjeća i Novogradiščanin Željko Čurčić, koji je punih 40 godina živio u Južnoafričkoj Republici te je tamo 'ispratio' posljednjeg bijelog i dočekao prvog tamnoputog predsjednika. Za četiri desetljeća njegova života u JAR, izmijenilo se ukupno pet predsjednika, a Željko je i sam izlazio na izbore, jer je za razliku od crnaca, koji su to pravo stekli tek 1994., imao glasačko pravo.

„Dan kada je Mandela pušten iz zatvora Victor Verster, danas Drakenstein Correctional Centre, bio je doista dan za pamćenje. Atmosfera je bila svečana, a uzbuđenje se osjećalo na svakom koraku. Kolona vozila, od Paarla, gdje je zatvor, pa sve do Cape Towna, bila je duga preko 20 kilometara. Čitava ruta, kojom se Mandela vozio u otvorenom automobilu, bila je prepuna ljudi, koji su ga željeli pozdraviti. Da ne bude zabune, u toj razdraganoj gomili nisu bili samo crnci, bili su to ljudi svih rasa i nacionalnosti. Kada je stigao na trg u Cape Townu, Mandela je ušao u zgradu iz koje se potom dojmljivim govorom obratio okupljenima“, prisjeća se Željko, koji je sa suprugom u Južnoafričku Republiku preselio 1981., u vrijeme službene politike aparthejda, protiv koje se Mandela borio.

VEZANI ČLANCI:

Iako se zalagao za nenasilan otpor apartheidu, već se pedesetih godina prošlog stoljeća Nelson Rolihlahla Mandela našao u problemima. S još nekoliko crnačkih, političkih aktivista ACN-a bio je optužen za izdaju države. Uslijedilo je pet godina dugo suđenje, iz kojeg je Mandela, 1960. godine, izašao kao pobjednik. Njegovo je oslobađanje tada bilo povod za masovna slavlja diljem zemlje, što je na kraju završilo pokoljem crnačkih aktivista u Sharpevilleu. Ogorčen što je bjelačka policija tada ubila 62 crnačka prosvjednika, Mandela je osnovao vojno krilo ANC-a, koje se uključilo u gerilski rat protiv bjelačke vlasti. Već 1961. godine bio je ponovo uhićen zbog veleizdaje te osuđen na pet godina zatvora. Dok je još odsluživao tu kaznu, godine 1964., ponovo se našao pred sudom, pod optužbom za terorizam, te je osuđen na doživotni zatvor, zbog zavjere koja je imala za cilj rušenje Vlade.

Povijesni govor

Nakon izricanja te drakonske kazne Mandela je, 20. travnja 1964., ispred sudnice u Pretoriji, održao dug govor o slobodi, ravnopravnosti, položaju Afrike u svijetu i brojnim drugim pitanjima, istaknuvši kako vjeruje da Južna Afrika pripada svim ljudima koji u njoj žive, a ne jednoj skupini, bilo crnoj ili bijeloj.

„Borio sam se protiv dominacije bijelaca, a borio bih se i protiv dominacije crnaca. Cijenim ideal života u demokratskom, slobodnom društvu u kojem ljudi žive u harmoniji, jednakih prilika i mogućnosti. To je ideal za kojeg sam se borio i za kojega sam živio. Ako treba, za taj ideal sam spreman i umrijeti“, rekao je Mandela, u povijesnom govoru, koji je odigrao presudnu ulogu u borbi protiv aparthejda.

Isprobajte arhivu Večernjeg lista

Vremenski stroj još nismo izumili, ali zato vrlo sličnu funkciju ima naša digitalna arhiva. Povijest Hrvatske i svijeta na jednom mjestu. U našoj bogatoj arhivi sva su novinska izdanja. Pogledajte što se dogodilo na vaš rođendan, kako je Zagreb izgledao prije...zabavite se i educirajte klikom ovdje: https://arhiva.vecernji.hr/

Samo šest tjedana nakon što je izgovorio riječi po kojima će ga se trajno pamtiti, borac za ljudska prava zatočen je u zloglasnom, strogom zatvoru, na otoku Robben, gdje je u ćeliji proveo punih 18 godina. Nakon što je sedamdesetogodišnji Mandela, završio u bolnici, Peter Botha, tadašnji predsjednik JAR-e počeo je raditi na ublažavanju kazne te je 1988., iz zatvora s najvećom sigurnošću, Mandela premještan u manje strogi zatvor Pollsmoor u Tokaiju, Cape Town, a u prosincu 1988. u tadašnji zatvor Victor Verster, koji je za političke zatvorenike značio tek korak do slobode, a za Mandelu, konkretno, još 14 mjeseci do napuštanja zatvorskog kruga. Oslobađanjem Nelsona Mandele Južnoafrička Republika započela je novi, povijesni put - prvi iskorak iz aparthejda - sustava bjelačke nadmoći i rasne segregacije, značio je ujedno i prvi korak u rasno ravnopravnu demokraciju, ali i velike promjene, koje su tek kasnije uslijedile, a svjedočio im je i naš sugovornik.

Od posljednjeg bijelog do prvog crnog predsjednika

Tijekom četiri desetljeća, koliko je Željko Čurčić živio u JAR, na vlasti su se izmijenila petorica predsjednika.

„Kada smo doselili, standard života bio je nevjerojatan. Predsjednik je tada bio FW de Klerk – posljednji predsjednik JAR-a, koji je bio bijelac i kom su mnogi kasnije spočitavali da je, na neki način, izdao čitav dotadašnji sustav, u kom je dominirala bijela manjina. Upravo je on i oslobodio Nelsona Mandelu, koji ga je 1994. zamijenio na predsjedničkoj funkciji. Prvi Mandelin mandat bio je i njegov posljednji - naslijedio ga je Thabo Mbeki, a potom su izborni pobjednici bili Jacob Zuma te Cyril Ramaphosa“, prisjeća se Hrvat koji je 40 godina živio na adresi u Cape Townu. Budući da je dobio državljanstvo Južnoafričke Republike, imao je, kaže i pravo glasa na izborima, koje su tamošnji crnci prvi puta dobili tek 1994., kada je Mandela i izabran.

VEZANI ČLANCI:

Godine straha i neizvjesnosti

„Već se nekoliko godina ranije, znalo da će vlast na izborima 1994. preuzeti crnci, koji tamo čine 90-postotnu većinu. Zbog toga je, među djelom tamošnjeg stanovništva, zavladao strah od neizvjesnosti, koji je kod nekih prerastao i u paniku. Mnogi su se bojali da će, s tako drastičnim promjenama vlasti, neminovno doći i do krize. Neki su se pribojavali da će izbiti nemiri ili čak revolucija, te su stoga stvarali ogromne, 'ratne' zalihe hrane. Na sreću, ta se katastrofična predviđanja nisu obistinila. Sve je prošlo mirno, bez ispaljenog metka, a stanje u državi ostalo je gotovo nepromijenjeno, sve do kraja Mandelinog petogodišnjeg mandata“, prisjeća se naš sugovornik.

No, problemi su, ističe, počeli s dolaskom Mandelinog nasljednika. Novi predsjednik, Thabo Mbeki, bio je, kako kaže, gotovo stranac, jer je, kao izbjeglica, živio u Velikoj Britaniji, gdje se i školovao. Nakon što je on izabran, za simbolične se cifre, priča Željko, počelo rasprodavati sve što je do tada bilo u vlasništvu države, a isti se trend nastavio i s dolaskom Jacob Zumae, koji je predsjedničku dužnost obnašao dva mandata.

JAR nakon Mandele

„Nakon odlaska Nelsona Mandele, od 1999. godine, pa u narednih 15 godina, država je pokradena, u pretvorbi i privatizaciji za sitan su novac rasprodani čak i rudnici zlata i dijamanata. Od nekada impresivne vojske i jake industrije, danas više nema niti traga. Mada su od prethodnika, naslijedili modernu tehnologiju i suvremene tvornice, novi ljudi koji su došli na vlast, nisu ih adekvatno održavali. Iako ima dvije nuklearke, Južnoafrička Republika, zbog njihova neodržavanja, danas ima problem i s opskrbom električnom energijom te su redukcije struje, koje traju po nekoliko sati, svakodnevne. Bilo je perioda kada je i opskrba vodom bila ograničena na samo 25 litara dnevno, dok je cijena svake dodatno potrošene litre bila deseterostruka“, pojašnjava Čurčić, jedini Hrvat, ali i jedan od rijetkih stručnjaka, kojem su osamdesetih godina povjerili posao na izgradnji i puštanju u rad prvog, nuklearnog reaktora u Južnoafričkoj Republici, koji još i dan danas radi.

Foto: Arhiva Večernjeg lista

Iako je standard i dalje visok, tamošnja valuta, Rand, koja je osamdesetih vrijedila gotovo isto kao i američki dolar do danas je, kaže nam Čurčić, znatno pala. Za jedan dolar, prema najnovijim podacima, sada treba izdvojiti 18,65 Randa. Inflacija iznosi 5,84 posto, a potrošačka košarica hrane poskupjela je s 3065 koliko je stajala 2019., na 5297 Randa. Nacionalni dug sada iznosi 298 milijardi dolara, dok je prije samo pet godina bio 166 milijardi. U nekada za život iznimno poželjnoj zemlji, danas više nema niti sigurnosti, a kriminal i razbojništvo postali su sastavni dio života, što potvrđuju i novi podaci prema kojima su nasilni zločini u porastu, te se broj ubijenih na dan, s 57, koliko je evidentirano 2019., sada popeo na 75 žrtava na dan. Nadu ne ulijevaju niti najsvježiji podaci po kojima je u JAR trenutno gotovo 32 posto nezaposlenih, dok ih je među mladima čak 58 posto.

Sve je to mnogima prelilo čašu te su brojni stručnjaci napustili JAR, a i velik se broj mladih, koji su druga ili treća generacija doseljenika, odselio u Europu ili Ameriku.

„Nitko nije rođen ni kao rob, ni kao gospodin!“

„Biti slobodan ne znači biti slobodan od okova, nego živjeti u svijetu u kojem ćemo poštovati i isticati slobodu drugoga. Nitko nije rođen ni kao rob, ni kao gospodin, ni da bi živio u siromaštvu, nego smo svi rođeni da bismo živjeli kao braća“, jedna je od poruka po kojoj i danas pamtimo karizmatičnog borca za slobodu. Zbog njegovih nemjerljivih zasluga u procesu tranzicije Južne Afrike iz aparthejda u demokraciju Nelson Mandela je 1988. bio prvi dobitnik Nagrade Saharov, Europskog parlamenta, a 1993. dobio je i Nobelovu nagradu za mir. Od 2009., odlukom Generalne skupština Ujedinjenih naroda, dobio je i svoj dan - 18. srpnja obilježava se kao Međunarodni dan Nelsona Mandele.

Mandela je preminuo 2013., u 96. godini života u krugu obitelji, u svom domu, u provinciji Eastern Cape. Svoj životni moto – „U životu nije važna puka činjenica da smo živjeli - važno je ono što smo učinili za živote drugih ljudi", u potpunosti je ispunio.

VIDEO Skrušeni Orban pokleknuo pred čelnicima EU i odustao od veta: Izrazi lica otkrivaju sve

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije