Prodor slane vode u slatkovodne resurse jedan je od sve izraženijih problema mediteranskih obalnih područja, a klimatske promjene i sve češće suše dodatno povećavaju pritisak na dostupne zalihe vode. Kako bi se pronašla učinkovitija rješenja za zaštitu podzemnih voda, stručnjaci iz Hrvatske i Italije posljednje su dvije godine surađivali u sklopu međunarodnog projekta SWAMrisk.
Završna konferencija projekta, pod nazivom „From Monitoring to Action for Resilient Coastal Areas“ (Od praćenja do akcije za otporna obalna područja), održana 25. rujna u zagrebačkom hotelu Aristos, okupila je stručnjake, predstavnike akademske zajednice, vodnog gospodarstva i institucija iz Hrvatske i Italije, koji su predstavili rezultate projekta i moguća rješenja za zaštitu ranjivih obalnih područja.
Projekt se provodi u okviru programa Interreg Italy–Croatia, a usmjeren je na praćenje i upravljanje podzemnim vodama kako bi se ublažile posljedice klimatskih promjena i suša. U istraživanju su kombinirani terenski monitoring, laboratorijske analize i napredno numeričko modeliranje, što je omogućilo detaljnije praćenje dinamike prodora slane vode u podzemne resurse.
Kao ključna pilot-područja odabrani su talijanski dio delte rijeke Po, između Venecijanske lagune i delte Poa, te dolina Neretve u Hrvatskoj.
Na završnoj konferenciji predstavljeni su rezultati istraživanja iz oba pilot-područja, kao i konkretne mjere za ublažavanje posljedica salinizacije. Veljko Srzić, voditelj projekta, govorio je o rezultatima prekogranične suradnje, dok su Luigi Tosi iz CNR-GEO-a i Andrea Comerlati iz tvrtke M3E predstavili iskustva s talijanskih lokacija.
Lorenzo Frison iz Consorzio di Bonifica Adige Euganeo predstavio je strategiju intervencije i konkretne mjere ublažavanja, dok su Iva Aljinović i Veljko Srzić iznijeli rezultate istraživanja provedenog u Hrvatskoj te iskustva i zaključke iz pilot-područja u dolini Neretve.
Predstavljen je i projekt zaštite od salinizacije tla i vode u dolini Neretve, području u kojem zaštita vodnih resursa ima posebno značenje i za poljoprivredu.
– Danas održavamo završnu konferenciju s ciljem da predstavimo ključne rezultate i sve dobrobiti koje je ovaj dvogodišnji projekt donio. Osim uspješne provedbe samog projekta, ostvarili smo i izniman znanstveni doprinos na terenu, značajno unaprijedivši otpornost naših obalnih područja na negativne posljedice klimatskih promjena – istaknuo je izv. prof. dr. sc. Veljko Srzić, voditelj projekta s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu.
Jedna od tema završne konferencije bila je i budućnost poljoprivrednih područja suočenih s klimatskim promjenama. U panel-raspravi o ključnim izazovima i mogućim budućim mjerama sudjelovali su Zdravka Sever iz HAPIH-a, Kristian Horvath s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu te Omar Tosatto iz M3E-a i Luigi Tosi iz CNR-GEO-a.
Slana voda sve više ugrožava obalu: Hrvatska i Italija udružile snage u borbi za pitke izvore
Tosi je istaknuo kako je jedan od važnih rezultata projekta upravo nastavak suradnje hrvatskih i talijanskih stručnjaka.
– Glavna je prednost ovog projekta zasigurno nastavak suradnje s hrvatskim timom, čija je stručnost iznimno važna, što nam omogućuje da uspješno povežemo i nadogradimo našu talijansku ekspertizu – kazao je Luigi Tosi, istraživački direktor u talijanskom Nacionalnom istraživačkom vijeću.
Projekt SWAMrisk tako je povezao znanstvena istraživanja, sustavno praćenje stanja podzemnih voda i konkretne mjere zaštite. Rezultati ostvareni u Hrvatskoj i Italiji trebali bi poslužiti kao temelj za dugoročnu zaštitu vodnih resursa, poljoprivrednog tla i obalnih zajednica od sve izraženijih posljedica klimatskih promjena.
Otvori KEKS Pay
