Premda su svi dosadašnji izbori u BiH predstavljali prebrojavanje krvnih zrnaca, jer u zemlji neriješenih nacionalnih pitanja zacementiranih daytonskim okovima nema prostora za iskorak od te matrice, predstojeći popis stanovništva mogao bi biti sudbonosan za brojne odnose, napose za Hrvate. Posljednji popis u BiH proveden je 1991. godine i bio je, uz druge događaje, svojevrsna uvertira u ratni košmar. Od tada do danas, zbog političkih prijepora, manipuliranja time tko je veća žrtva ili pak zadržavanja zatečenog ratnog osvajanja, popis nije proveden. Ovogodišnji popis stanovništva u BiH provest će se od 1. do 15. listopada. Velik je to posao u kojemu vlastima u BiH pomaže i europska statistička agencija EUROSTAT. Uoči ovoga popisa na oglasnim prostorima, u tisku, radijskim i televizijskim spotovima, javnim tribinama širom BiH vode se prave kampanje, a razne udruge, ovisno o tome koju stranu zastupaju, pozivaju da se građani izjasne kao Hrvat, Bošnjak ili Srbin. A to upravo stoga što su daytonska rješenja o sudjelovanju u vlasti i raspodjeli te vlasti s udjelom pojedinog naroda upravo utvrđena na temelju posljednjeg popisa stanovništva održanog prije rata u zemlji. Tako Hrvati, s obzirom na svoju brojnost, u najvažnijoj entitetskoj Vladi Federacije BiH imaju pet ministara, Bošnjaci devet, a Srbi tri. Slično je i u Republici Srpskoj gdje dominiraju Srbi. Nakon popisa ove daytonske odredbe mogle bi skliznuti više u korist brojnijih Bošnjaka i Srba, no ne i na to da Hrvati izgube svoju konstitutivnu poziciju. – Hrvati su kao jedan od tri konstitutivna naroda u BiH ustavna kategorija i smatram da rezultati popisa tu ustavnu poziciju ne mogu dovesti u pitanje, ali će o tim rezultatima u velikoj mjeri ovisiti politička pozicija i politička težina Hrvata u BiH – ocijenio je sociolog Ivan Vukoja. On smatra da će ovaj popis sličiti dosadašnjim izbornim procesima. – Popis se u velikoj mjeri doživljava kao pregrupiranje i prebrojavanje za nove političke bitke i ratove – dodaje Vukoja koji unatoč pokušajima zloporaba i manipulacija ovaj proces smatra iznimno korisnim.
Bosanci kao četvrti
Cilj bošnjačkih stranaka i Islamske zajednice jest da taj narod ima više od 50 posto udjela, Srbi nastoje ojačati Republiku Srpsku, Hrvati izbjeći položaj manjine, a upravo da predstavnici manjina pokušaju ostvariti položaj četvrtog konstitutivnog naroda. Veliki broj građana BiH već se izjašnjava kao Bosanci, a na toj platformi nekoliko političkih stranaka, uključujući Demokratski front utjecajnog Željka Komšića, nastoji promijeniti sadašnju tronacionalnu matricu. Posebnu važnost popis stanovništva ima za Hrvate. Ovaj narod je, promatrajući statistički, u posljednjem ratu postao najveći gubitnik. Od prijeratnih 760.000 Hrvata katolika po podacima katoličke Crkve ostalo je na kraju 2012. samo oko 430.000. Crkva tome pribraja i oko 10 posto ateista pa se ukupan broj najmanjeg konstitutivnog naroda približava 480.000. Opću mobilizaciju kako bi se popisali svi Hrvati u zemlji te sunarodnjaci koji zbog progona žive nadomak svojim domovima, uglavnom preko Save, provode Crkva, brojne organizacije te HDZ Hrvatske i BiH. – Popis stanovništva od ključne je važnosti za ostvarivanje institucionalne ravnopravnosti Hrvata u BiH. U tom je smislu HDZ u Hrvatskoj uspostavio tijesnu koordinaciju sa sestrinskom strankom u BiH te u suradnji sa zavičajnim klubovima i drugim institucijama u Hrvatskoj želi potaknuti i olakšati popisivanje Hrvata iz BiH – rekao je eurozastupnik Davor Ivo Stier. Stier, koji se s drugim zastupnicima, čak i iz SDP-ovih redova, snažno angažirao kako bi se u Europskome parlamentu potaknulo rješavanje hrvatskog pitanja u BiH, pozvao je sve prognane Hrvate koji se nalaze diljem EU da pristupe popisu stanovništva. Ključna zapreka, odnosno bojazan za prognane Hrvate jest da sudjelovanjem u popisu ne izgube prava u Hrvatskoj. To međutim neće biti slučaj, tvrdi jedini ministar izbjeglica u vladi Republike Srpske (RS) koji je došao iz redova HDZ-a Davor Čordaš. On sam dijeli sudbinu većine Hrvata Posavine. Podrijetlom iz Bosanskog Broda, prognan je, a u posljednje dvije godine ministar je u Vladi RS-a. Povratak, prije svega u Posavinu, teče sporo, no rezultat je i njegova rada 5000 obnovljenih domova tamošnjih Hrvata.
– U RS-u danas nemamo ni deset posto prijeratnog broja Hrvata. No unatoč svemu ohrabruje da hrvatski grunt nije rasprodan, da je obnovljeno 5000 obiteljskih domova, najviše u Posavini i banjolučkoj regiji, da je sve više mladih zainteresirano za zemlju svojih očeva i djedova. Moramo iskoristiti popis, bit će nam uzaludno kukati nakon 15. listopada ako propustimo ovu prigodu – rekao je Čordaš.
Rat i beznađe protiv Hrvata
On ističe da Hrvati sudbinu drže u svojim rukama.
– RS, ali ni drugi prostori u BiH nisu izgubljeni, no treba se prihvatiti realnost kakva ona danas jest i pokušati je popravljati. Mi imamo predsjednike općinskih vijeća u Brodu, Derventi, Vukosavlju, Modriči. Ohrabruje da se sve veći broj mladih zanima za zemlju svojih očeva i djedova – dodao je ministar Čordaš. Posljednjih nekoliko nedjelja na kraju misa svećenici pozivaju Hrvate katolike da sudjeluju u popisu, ali i da pozovu sunarodnjake, ponajprije iz RH da na dan dolaska popisivača u njihova mjesta budu na svojim ognjištima. – Radi se o vrlo važnom događaju koji će svojim statističkim podacima, a posebice onim demografskim, ne samo ponuditi informacije o sadašnjem stanju nego bi rezultati mogli uvjetovati budućnost društva BiH u cjelini, a time i hrvatskog naroda i Katoličke crkve u BiH – kaže se u pozivu kardinala Puljića. No nije samo rat istrijebio Hrvate iz BiH nego i potpuno beznađe u 18 godina nepravednoga mira i svojevrsnog daytonskog košmara.
A podaci Katoličke crkve su dramatični. Svakoga dana nestaju dvije četveročlane hrvatske obitelji, a posljednjih deset godina zemlju pradjedova napustilo je 32.000 sunarodnjaka. Ovaj perpetuum mobile neće zaustaviti popis stanovništva, ali može biti opomena iz koje pouku trebaju izvući narodni i crkveni vođe da narod potaknu na opredjeljenje ili istrebljenje.
>> Picula i Stier zajednički za bolji položaj Hrvata u BiH
