Znanstvenici tvrde da su prvi put uspjeli "pomladiti" ljudske jajne stanice, a to bi otkriće moglo temeljito promijeniti uspješnost izvantjelesne oplodnje (IVF), osobito kod žena starije životne dobi. Istraživanje pokazuje da se jedan od ključnih poremećaja u jajnim stanicama, povezanih s godinama, može ublažiti dodavanjem važnog proteina, čime se znatno smanjuje broj genetskih pogrešaka u embrijima.
Starenje jajnih stanica
U pokusima su jajne stanice, koje su donirale pacijentice klinika za liječenje neplodnosti, tretirane mikroinjekcijama proteina. Rezultati su pokazali da kod tih jajnih stanica postoji gotovo upola manja vjerojatnost pojave ozbiljnih kromosomskih grešaka u odnosu na one koje nisu bile tretirane. Ako se ti nalazi potvrde u opsežnijim kliničkim ispitivanjima, metoda bi mogla znatno poboljšati kvalitetu jajnih stanica – a danas je to glavni razlog zašto postupci izvantjelesne oplodnje završe neuspjehom ili dolazi do spontanih pobačaja kod starijih žena.
– Ukupno možemo gotovo prepoloviti broj jajnih stanica s abnormalnim brojem kromosoma, a to je iznimno velik pomak – izjavila je profesorica Melina Schuh, direktorica na Institutu Max Planck za multidisciplinarne znanosti u Göttingenu i suosnivačica biotehnološke tvrtke Ovo Labs, koja namjerava komercijalizirati ovu tehniku.
Schuh objašnjava kako većina žena u ranim četrdesetima još uvijek ima jajne stanice, ali gotovo sve one imaju pogrešan broj kromosoma. "Upravo nas je to motiviralo da pokušamo riješiti ovaj problem", ističe znanstvenica, čiji se laboratorij biologijom jajnih stanica bavi već dva desetljeća, prenosi Guardian.
Pad kvalitete jajnih stanica glavni je razlog zbog kojeg uspješnost izvantjelesne oplodnje naglo opada s dobi žene, a to ujedno objašnjava i zašto se s godinama povećava rizik od kromosomskih poremećaja poput Downova sindroma. Prema najnovijim britanskim podacima, stopa rođenja po prenesenom embriju iznosi oko 35 posto kod pacijentica mlađih od 35 godina, dok kod žena u dobi od 43 do 44 godine pada na svega 5 posto. Prosječna dob žena koje prvi put započinju liječenje neplodnosti danas je viša od 35 godina.
Dr. Agata Zielinska, suosnivačica i suizvršna direktorica Ovo Labsa, naglašava da su trenutačne mogućnosti liječenja ženske neplodnosti vrlo ograničene. "Danas se većini pacijentica može ponuditi samo ponavljanje postupka izvantjelesne oplodnje više puta, kako bi se s vremenom povećala ukupna šansa za uspjeh. Naša je vizija da mnogo više žena zatrudni već u jednom ciklusu", kaže Zielinska.
Nova metoda usmjerena je na slabost u jajnim stanicama koja je povezana s mejozom, procesom tijekom kojega spolne stanice odbacuju polovinu genetskog materijala kako bi se mogle spojiti u embrij. U zdravim jajnim stanicama 23 para X-oblikovanih kromosoma precizno se poravnavaju, a pri oplodnji se pravilno razdvajaju.
Protein koji 'lijepi' kromosome
Kod starijih jajnih stanica ti se kromosomski parovi često prerano razdvajaju ili gube stabilnost, što dovodi do kaotičnog rasporeda i pogrešnog dijeljenja. Rezultat su embriji s previše ili premalo kromosoma. Znanstvenici su ranije utvrdili da se s godinama smanjuje razina proteina Shugoshin 1, koji djeluje poput "ljepila" za kromosome. U novim pokusima na mišjim i ljudskim jajnim stanicama pokazalo se da dodavanje tog proteina može ublažiti taj problem.
U jajnim stanicama doniranim u poznatoj britanskoj klinici Bourn Hall u Cambridgeu udio stanica s kromosomskim poremećajem smanjen je s 53 na 29 posto. Kod žena starijih od 35 godina zabilježen je sličan trend, iako rezultati zbog malog uzorka još nisu statistički konačni.
Ova metoda ne bi mogla produljiti plodnost nakon menopauze, ali mogla bi znatno povećati izglede za uspješnu trudnoću prije nje. Iako se trenutačno, osim metode intracitoplazmatske injekcije spermija (ICSI), mikroinjekcije rijetko primjenjuju u jajnim stanicama, istraživači ne očekuju sigurnosne probleme te već razgovaraju s regulatorima o pokretanju kliničkih ispitivanja. Neovisni stručnjaci istraživanje opisuju kao vrlo obećavajuće i potencijalno važno za budućnost liječenja neplodnosti. Iako je riječ o ranoj fazi istraživanja i klinička ispitivanja mogla bi potrajati i godinama, stručnjaci ističu da bi ovo otkriće moglo otvoriti novo poglavlje u reproduktivnoj medicini.
Otvori KEKS Pay
