Više dronova na europskom nebu možda na prvi pogled ne zvuči kao recept za postizanje suglasnosti među ministrima Europske unije. Ipak, ukidanje dugogodišnje zabrane prskanja pesticidima iz bespilotnih letjelica najmanje je sporan dio reforme pravila o pesticidima koju priprema Europska komisija – i promjena koju države članice EU-a traže već godinama. Iako dronovi često imaju negativne konotacije zbog njihove smrtonosne uporabe u ratovima ili učestalih povreda zračnog prostora na istočnim granicama Europske unije, njihova namjena ne mora nužno biti povezana sa smrću i razaranjem. Od 2010-ih godina poljoprivredni dronovi doživjeli su snažan uspon diljem svijeta te su u manje od deset godina od tehnološke novosti postali uobičajen poljoprivredni alat. Posjetite li bilo koji veći poljoprivredni sajam, vidjet ćete visokotehnološke dronove kako preuzimaju pozornost koja je nekoć bila rezervirana za traktore i plugove.
Postoji, međutim, jedan problem. Europski poljoprivrednici mogu im se diviti, ali ih zapravo ne mogu koristiti, osim u vrlo specifičnim slučajevima. Bruxelles to sada želi promijeniti. „Europa ima znanje i tehnologiju potrebne da predvodi digitalnu poljoprivredu. Sada moramo osigurati da poljoprivrednici od toga imaju koristi“, napisao je u utorak na Blueskyju europski povjerenik za poljoprivredu Christophe Hansen, posebno spomenuvši dronove. Uporaba poljoprivrednih dronova u Europskoj uniji nije regulirana samo propisima o zračnom prometu, kao što je slučaj s ostalim dronovima, nego i Direktivom o održivoj uporabi pesticida iz 2009. godine, kojom je zabranjeno prskanje iz zraka. Taj je regulatorni okvir osmišljen kako bi se ograničili raznošenje pesticida, onečišćenje okoliša i rizici od izloženosti povezani s prskanjem usjeva iz zrakoplova i helikoptera, a donesen je mnogo prije nego što su dronovi postali uobičajeni u poljoprivredi.
U praksi države članice mogu poljoprivrednicima odobriti prskanje pesticidima iz zraka samo ondje gdje ih je teško ili čak opasno primjenjivati izravno sa zemlje. Primjerice, riječ je o terasastim vinogradima u Portugalu, nasadima jabuka u Južnom Tirolu ili poplavljenim poljima na kojima traktori ne mogu raditi, dok su radnici s leđnim prskalicama izloženi većem riziku. Zagovornici promjena tvrde da je takav postupak previše složen te da prednosti dronova daleko nadilaze te specifične slučajeve. Ujedno upozoravaju da Europska unija zaostaje u primjeni novih tehnologija u poljoprivredi. Dronovi mogu pregledavati polja, ranije otkrivati štetnike i nedostatak vode te znatno preciznije primjenjivati gnojiva i pesticide. Budući da se sredstva mogu nanositi samo na pogođena područja, tvrde zagovornici, moguće je smanjiti uporabu kemikalija, sniziti troškove te ograničiti negativne učinke na okoliš i zdravlje. Lobistička organizacija CropLife, koja zastupa industriju pesticida, ističe i da se dronovi uglavnom napajaju baterijama, zbog čega proizvode manje emisija od traktora, piše Politico.
Ipak, poljoprivredni dronovi našli su se u začaranom krugu neizvjesnosti, priznaje Europska komisija u dokumentu kojim obrazlaže prijedlog omnibus paketa. „I dalje postoje važni nedostaci u znanju“ o tome kako se dronovi mogu sigurno koristiti. Primjerice, nije dovoljno jasno koliko daleko pesticidi mogu odlutati od ciljanog područja niti koji dronovi mogu najpreciznije nanositi kemijska sredstva. Istodobno, trenutačna ograničenja uporabe dronova otežavaju prikupljanje dodatnih podataka. Komisija priznaje pritužbe sektora prema kojima su „dronovi tehnologija koju postojeći regulatorni okvir najviše sputava, iako bi mogli pridonijeti održivijoj uporabi pesticida“. Regulatorni okvir možda je još u fazi oblikovanja, no Europska komisija već ima velike planove. Njezina Strategija za digitalizaciju poljoprivrede, koja se očekuje do kraja godine, trebala bi Europu postaviti u sam vrh prijelaza na takozvanu preciznu poljoprivredu. „Umjetna inteligencija, sateliti, dronovi i precizna poljoprivreda mogu povećati produktivnost, omogućiti učinkovitiju uporabu resursa i smanjiti administrativno opterećenje“, poručio je Hansen u objavi na društvenim mrežama u utorak.
Prvi pokušaj država članica EU-a da reformiraju zastarjela pravila postao je kolateralna žrtva političke bitke oko europskog zakona o smanjenju uporabe pesticida, koji je naposljetku povučen 2024. godine. U prosincu 2024. godine 15 država članica, među kojima i Češka, zatražilo je od Europske komisije da izradi novi prijedlog o uporabi dronova. Interes među poljoprivrednicima kontinuirano raste, osobito zato što se od njih istodobno traži smanjenje rizika povezanih s uporabom pesticida, navodi češko Ministarstvo poljoprivrede. Dronovi su „alati koji mogu pomoći u smanjenju količine primijenjenih sredstava, ograničiti njihov utjecaj na organizme koji nisu ciljana vrsta te istodobno omogućiti održavanje konkurentne poljoprivredne proizvodnje“, rekao je glasnogovornik Vojtěch Bílý. Dodao je da bi pravila Europske unije trebala omogućiti prskanje dronovima kada „rizici nisu veći od onih povezanih s primjenom sredstava sa zemlje“. Odgovarajući na zahtjeve država članica, Europska komisija prijedlog ublažavanja pravila o uporabi dronova uključila je u širi omnibus paket o sigurnosti hrane i hrane za životinje – politički osjetljiv skup mjera koji u ostalim dijelovima nailazi na snažan otpor.
Među glavnim spornim pitanjima i u Vijeću EU-a i u Europskom parlamentu nalaze se neograničena odobrenja za sve aktivne tvari osim onih koje se smatraju najopasnijima, kao i zabrana uvoza poljoprivrednih proizvoda koji sadrže čak i tragove određenih pesticida koji se ne smiju koristiti u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema predloženoj reformi pravila za poljoprivredne dronove, države članice mogle bi odobriti njihovu širu uporabu pod uvjetom da se procijeni kako ne predstavljaju veći rizik od tradicionalnog prskanja sa zemlje. Dok Europska komisija želi sebi ostaviti dovoljno vremena za izradu tehničkih smjernica, Vijeće EU-a u svibnju je prihvatilo stajalište prema kojem bi nacionalnim vladama trebalo odmah dati veću slobodu u odobravanju uporabe dronova. U usporedbi s drugim dijelovima omnibus paketa, kritike organizacija za zaštitu okoliša zasad su relativno tihe. Ponavljajući zabrinutost Komisije zbog još uvijek nedovoljno razjašnjenih znanstvenih pitanja, ekološke organizacije upozoravaju da bi regulatorna tijela trebala postupati opreznije prije nego što dopuste prskanje dronovima za široke skupine pesticida.
Kritičari upozoravaju i na pitanja privatnosti podataka te na mogućnost da skupa tehnologija dodatno produbi jaz između velikih poljoprivrednih gospodarstava i manjih proizvođača. Te primjedbe ipak nisu spriječile države članice da podrže širu uporabu dronova, a zasad se čini da to pitanje ne izaziva ni veće rasprave u Europskom parlamentu uoči očekivanog glasovanja najesen. Cijeli omnibus paket, međutim, mora biti prihvaćen kao cjelina, a irsko predsjedništvo Vijeća EU-a još nema jasan put prema kompromisu oko njegovih spornijih dijelova. Ako cijeli paket propadne, izmjene pravila o uporabi dronova još bi jednom mogle postati žrtva šire političke bitke, piše Politico.
Otvori KEKS Pay
