Tatjana Radić, savjetnica ministra poljoprivrede, govorila je u Dnevniku HRT-a o ključnim problemima hrvatske poljoprivrede te se osvrnula i na potencijalne posljedice dugotrajne suše. Naime, ona bi se na cijene hrane snažnije mogla odraziti iduće godine, a Radić ističe da se procjene koje čuje u razgovorima sa stručnjacima kreću od 20 do 30 posto, a moguće su i veće.
- Imali smo, s jedne strane, dampiranje cijena na državnoj razini, dolazili su nam viškovi s različitih strana i uvozna roba koja je rušila naše cijene. Sada možemo vidjeti trend blagog rasta. Ono što ćemo definitivno možda osjetiti sljedeće godine jest posljedica ove suše, koja nikada nije bila na toj razini. Procjene je jako teško napraviti, ali u našim razgovorima spominje se rast od 20 do 30 posto, a mogao bi dosegnuti i 40 posto - rekla je.
Hrvatska poljoprivredna komora predlaže osnivanje nacionalnog fonda kojim bi se financirala prilagodba klimatskim promjenama i jačala konkurentnost domaće poljoprivrede, a Radić smatra da bi takav fond bio važan jer su dodatna ulaganja u poljoprivredu ujedno ulaganja u sigurnost domaće proizvodnje.
- Uvijek su dodatne investicije u poljoprivredu i našu sigurnost dobrodošle. Hrvatska poljoprivredna komora već je prilikom trećih izmjena Strateškog plana slala dopise o osnivanju zajedničkog fonda za rizike, čime je došlo i do izmjena plana. I u tom se dijelu može napraviti iskorak tako da se poljoprivrednici udruže, a država doda dodatnih 20 posto sredstava, rekla je Radić.
Klimatske promjene snažno utječu na poljoprivrednu proizvodnju, a posljedice su sve vidljivije i na prihodima i produktivnosti poljoprivrednika. Iako su problemi poznati, prilagodba je zahtjevna. No, Radić vjeruje da Hrvatska ne zaostaje za ostatkom Europe. - Ne bih rekla da kaskamo. Cijela Europa trenutačno je u krizi što se tiče klimatskih promjena. Svi primjenjujemo različite prakse i koristimo različite intervencije kako bismo se prilagodili tim promjenama. Međutim, brzina tih promjena puno je veća nego što se to trenutačno može pratiti. Neke stvari bile su očekivane, a neke su neočekivane - istaknula je.
Kada je riječ o uvozu, dio odgovornosti vidi i na potrošačima. - Što se tiče uvoza, velikim dijelom tu odlučuju i sami potrošači. Činjenica je da imamo nižu potrošačku moć, ali isto tako, kada govorimo o cijeni svinjetine, možemo vidjeti da je cijena kilograma mesa gotovo jednaka cijeni kave u kafiću - rekla je.
Otvori KEKS Pay
