Ovo je mjesec od kojeg praznovjerni Rusi strahuju, a njihov vođa suočava se s najgorim kolovozom dosad. Ukrajina je posljednjih mjeseci otežala život Vladimiru Putinu. No mnogi Rusi strahuju da će ovaj mjesec biti još gori za predsjednika jer ga pogađa 'kolovoško prokletstvo'. "Kolovoz je prokleti mjesec za našu zemlju", objavila je krajnje desna, prokremeljska televizija Tsargrad, upozoravajući Ruse da se pripreme na iskušenja od neprijatelja. "Ukrajina i njezini zapadni nalogodavci planiraju još jedan veliki zločin za posljednji ljetni mjesec", poručili su.
Drugi mediji pozivali su se na mističnu tradiciju, ezoteriju i astrologiju te proglasili kolovoz „ne samo mjesecom, nego vremenskim portalom u kojem se granice između svjetova tanje“ i "svijet ulazi u fazu kaosa". Prognoza za "najstrašniji mjesec 2026." je "mračna", zaključio je portal 7info. Drugi su istraživali sociologiju fenomena pitajući se je li sklonost Rusa da u kolovozu odlaze na godišnji odmor dovela do manjeg nadzora, više pogrešaka i nesreća, ili su psihološke pristranosti stvorile "sumornu reputaciju" mjeseca.
Rusko praznovjerje o „crnom kolovozu“, vremenu kada loše vijesti dolaze češće, započelo je neuspjelim pučem tvrdih komunista 1991. godine. Slijedio je niz katastrofa: zrakoplovne nesreće, financijski kolapsi, smrtonosna nesreća podmornice te početak ratova s Gruzijom i Čečenijom. Sergej Nariškin, direktor Putinove vanjske obavještajne službe, 2015. nazvao ga je „mjesecom invazija i provokacija“. Prije dvije godine Ukrajina je upravo u kolovozu pokrenula prekograničnu ofenzivu u Kursku, piše i Paper .
Putin se suočava s najtežim kolovozom ikad. Kijev je napao nekoliko regija, uključujući Moskvu, s više od 800 dronova, najvećim napadom ove godine. "Mem o ‘kolovoznom prokletstvu’ u Rusiji se napola vjeruje, napola se uzima s dozom ironije“, rekao je dr. Mark Galeotti, povjesničar i stručnjak za Rusiju. Praznovjerje ili ne, Putin se nedvojbeno suočava s teškom kombinacijom vojnih, ekonomskih i političkih problema. Njegov pažljivo građeni imidž čovjeka koji čuva Rusiju na sigurnom sve više se razotkriva kao laž.
Broj civilnih žrtava raste. Ovog mjeseca dron je pogodio pretrpanu plažu na Crnom moru i usmrtio sedam osoba,a 13 ih je poginulo u napadu na rafineriju prošlog tjedna, dok je devet poginulo u vikend napadima dronovima. Redovito izbijaju razorni požari na energetskim čvorištima, lukama i vojnim objektima. Rusi čekaju u redovima za benzin, a društvene mreže preplavljene su bijesnim poduzetnicima čije su tvrtke uništene napadima na skladišta online trgovina.
Ella Paneyakh, viša istraživačica New Eurasian Strategies Centra (Nest), dodaje: "Nestanak benzina zbog napada na rafinerije, kao i požari vidljivi u velikim gradovima, već su znatno povećali anksioznost i pesimizam". Anksioznost, koja raste od travnja, do srpnja je postala dominantno javno raspoloženje, prema Kremlju bliskoj Zakladi za istraživanje javnog mnijenja. Čak 55 posto Rusa kaže da je to prevladavajuće raspoloženje među obitelji, prijateljima i kolegama – u usporedbi s 40 posto 2025. godine.
Ove godine, prvi put od 2022., negativna očekivanja Rusa za vlastitu budućnost i budućnost zemlje premašila su pozitivna, pokazalo je istraživanje Levada centra (kojeg Kremlj proglašava stranim agentom). U ožujku i travnju državni anketari zabilježili su najniže Putinove rejtinge odobravanja od 2022. Ubrzo potom promijenili su metodologiju.
Paneyakh povezuje pad rejtinga s ograničenjima mobilnih komunikacija, platnih usluga i popularnih aplikacija za poruke, te s kontrolom ekonomske slobode stagnirajućom ekonomijom. Rusi su počeli povlačiti milijarde iz bankovnog sustava, pokazuju podaci središnje banke, zbog straha da će Kremlj zaplijeniti depozite za rat. To uzrokuje probleme s likvidnošću i preopterećuje financijski sektor.
Neki viši ekonomski i poslovni dužnosnici postaju sve glasniji u kritici negativnih učinaka rata na gospodarstvo. Ratni troškovi rastu, deficit se povećava, a središnja banka teško suzbija inflaciju. Prošlog vikenda Andrej Klepač smijenjen je s mjesta glavnog ekonomista državne razvojne tvrtke VEB nakon što je upozorio da će pogoršanje ruske ekonomije dovesti do „društvene krize… kad je nitko ne očekuje“, poput one iz 1917. ili kraja Sovjetskog Saveza.
John Lough, šef vanjske politike u Nestu, ističe da nema naznaka rasta antiratnog raspoloženja, "ali je vjerojatno da se i u elitama i u društvu sve više postavljaju pitanja o smislu rata i koliko će još trajati".
Keir Giles, komentator ruskih poslova, kaže da je "kolovoško prokletstvo lijepa ideja, no nisam svjestan da je netko ikada stvarno usporedio brojke i utvrdio ima li stvarno više loših vijesti u kolovozu nego u drugim mjesecima. Možda je prokletstvo samo posljedica toga što je kolovoz sporije novinarsko razdoblje pa se stvari više primjećuju. To je zemlja koja generira dosta loših vijesti tijekom cijele godine". No ovaj mjesec posebno je osjetljiv za Putina jer prethodi rujanskim izborima za Dumu. Iako je rezultat, kao i kod svih izbora u Rusiji, unaprijed poznat, vlast mora održavati barem privid izbora. Zabrana stranke Jabloko, posljednje antiratne stranke, sugerira da je Kremlj posebno nervozan zbog javnog mnijenja i mogućnosti protestnog glasanja protiv rata.
Postoji i stvarna bojazan da bi Putin mogao narediti drugi val mobilizacije kako bi nadoknadio sve manji ljudski potencijal. "Očito je da prijetnja mobilizacijom lebdi nad zemljom", kaže Galeotti.
Rusija je pretrpjela 1,4 milijuna žrtava, uključujući procijenjenih 450.000 poginulih, prema najnovijim neovisnim izvješćima. Ove godine gubitci su premašili broj novih regruta. Putin se dosad opirao novoj mobilizaciji nakon što je ona 2022. izazvala masovni egzodus, no poteškoće na bojištu možda su promijenile računicu. Novi val „trenutačno je najveća zabrinutost društva“, kaže Lough. "Široko se spekulira da će Putin narediti novi val mobilizacije nakon izbora", kazao je.
Međutim, Sergej Medvedev, ruski politolog i pridruženi profesor na Karlovom sveučilištu u Pragu, odbacuje ideju da bi pogoršanje situacije u Rusiji izazvalo ozbiljan otpor. "Društvo je toliko atomizirano i apatično da ljudima nije stalo dok ih to izravno ne pogodi“, rekao je za i Paper. "Nije im stalo do rata, civilnih žrtava; to je negdje daleko, na televiziji. Putin, kao i Staljin prije njega, blagoslovljen je nevjerojatno poslušnim, fleksibilnim i prilagodljivim narodom koji je spreman prihvatiti sve što mu država baci – od mobilizacije i stotina tisuća mrtvih do dronova koji lete nad glavom i vjerojatno uništavaju njihov posao. Oni ne mogu i neće prosvjedovati… svaka promjena u Rusiji dolazi odozgo ili sa strane, ali ne od naroda", kazao je.
Otvori KEKS Pay
