Vlada nije odustala od gradnje pelješkog mosta, ali je premijer Sanader
nedavno najavio da se zbog financijske krize, a time i manjeg
proračuna, gradnja tog kapitalnog projekta može prolongirati.
Obećanja iz kampanja
Jasno je to i iz nacrta državnog proračuna za 2009. godinu, kojim je
Hrvatskim cestama, investitorima gradnje pelješkog mosta, srezano 1,9
milijardi kuna. Od početka gradnje pelješkog mosta bila su podijeljena
mišljenja je li on uopće potreban, međutim, u jeku gospodarske krize
zanimljivo je vidjeti u što se sve može preusmjeriti tih dvije
milijarde kuna, što je cijena tog kapitalnog projekta.
Najjači je argument za odustajanje od gradnje tog mosta to što bi se
tim novcem, prema procjenama neovisnih ekonomskih analitičara i
sindikalaca, moglo otvoriti više od 20 tisuća radnih mjesta! Prema
grubim procjenama, cijena je otvaranja radnog mjesta 10.000 eura. Kada
se uzme u obzir da je u Hrvatskoj trenutačno bez posla čak 228,5 tisuća
ljudi, ta brojka i nije zanemariva. Za dvije milijarde kuna mogla bi se
pune dvije godine isplaćivati naknada nezaposlenima, koju trenutačno
prima 55.000 Hrvata. U proračunu za iduću godinu za te je naknade, koje
prosječno iznose oko 1182 kune, osigurano 930 milijuna kuna.
Za cijenu pelješkog mosta mogla bi se napokon dovršiti Sveučilišna
bolnica u Zagrebu. Već je godinama ta bolnica ruglo na ulazu u
metropolu kojeg se političari prigodno sjete uoči izbora, na brzinu
sklepaju sporazume o njezinu dovršetku i potom još brže zaborave što su
u kampanji obećavali. Čak 40 škola moglo bi se sagraditi za jedan
pelješki most pa bismo možda bili barem korak bliže idealu da sva djeca
u Hrvatskoj nastavu pogađaju u jednoj smjeni. Novih šezdeset do sto
vrtića, ovisno o njihovoj veličini, zasigurno bi smanjilo liste čekanje
i mnogim roditeljima olakšalo muke s čuvanjem djece dok su oni na
poslu.
I studenti, ali i njihovi roditelji, koji im većinom plaćaju skupe
podstanarske stanove, došli bi na svoje kada se izračuna da se za dvije
milijarde kuna može sagraditi čak 26.000 studentskih soba. Međutim,
treba imati na umu da je most Pelješac projekt čija gradnja traje
četiri godine te da cjelokupni iznos od dvije milijarde kuna nije
osiguran u proračunu. U ovogodišnjem proračunu za taj su most Hrvatske
ceste imale 245 milijuna kuna, a još je nepoznato kojom će svotom
baratati u idućoj godini. Damir Novotny, ekonomski analitičar, drži da
bi Vlada trebala odustati od gradnje pelješkog mosta.
Više studentima
– Zbog takvih prekomjernih investicija Vlada se bori s otplatom dugova
i reže novac za obrazovanje. U Hrvatskoj bi javni novac trebalo
usmjeriti u obrazovanje i podršku poduzetnicima. U Zagrebu, koji je
veliki sveučilišni centar, nema dovoljno kampusa i studentskih domova –
objasnio je Novotny. Bez poduzetnika, pak, nastavio je ekonomist, nema
ni novca od poreza, a time ni javnih radova.
Čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever pak u stopiranju
gradnje pelješkog mosta vidi priliku za isplatu povišice zaposlenima u
državnoj i javnoj upravi.
– Kada bi se na tom projektu prištedjelo, pa još malo i na drugima,
namaknulo bi se 1,4 milijarde kuna, koliko je potrebno za šestpostotno
povećanje plaća za 240.000 zaposlenih u državnom aparatu – izračunao je
Sever.
I graditelji okupljeni u Hrvatsku udrugu poslodavaca nedavno su, zbog
gospodarske krize koja se produbljuje, zatražili da država novac za
pelješki most i ostale kapitalne projekte ubuduće preusmjeri u manje,
infrastrukturne objekte, poput gradnje vodovoda, kanalizacije... kako
bi se očuvala stabilnost i radna mjesta u tom sektoru. Međutim,
graditelji, s druge strane, upozoravaju da se investicije ne smiju
potpuno zaustaviti jer je graditeljstvo “lokomotiva koja pokreće
gospodarstvo.
Što se sve može za cijenu gradnje pelješkog mosta
