Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 36
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Samo za najuži vrh

Ovo je najrjeđa putovnica na svijetu: U opticaju ih je samo 500, a izdaje ih država bez teritorija

Najrjeđa putovnica na svijetu
Nicusor Floroaica/Sovereign Order of Malta
21.11.2026.
u 08:52
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Ova posebna putovnica namijenjena je članovima Reda, a ne svim njegovim pripadnicima, koji broje oko 13.500 diljem svijeta.

Dok većina država izdaje milijune putovnica svojim građanima, jedna od najrjeđih putnih isprava na svijetu postoji u svega 500 primjeraka. Riječ je o diplomatskoj putovnici Suverenoga malteškog viteškog reda, katoličke vjerske i humanitarne organizacije koja ima gotovo tisuću godina dugu povijest, diplomatske odnose s brojnim državama i status promatrača u Ujedinjenim narodima, ali nema vlastiti teritorij.

Suvereni malteški viteški red, poznat i kao Malteški vitezovi, posebna je međunarodna institucija koja se ne uklapa u uobičajenu definiciju države. Ima vlastiti ustav, vladu, diplomatsku službu, poštanske marke, valutu i putovnice, ali nema teritorij nad kojim bi imao suverenitet. Sjedište mu je u Rimu, gdje posjeduje dvije zgrade s eksteritorijalnim statusom. Njegova najpoznatija putna isprava, crvena diplomatska putovnica, toliko je rijetka da je mnogi granični policajci nikada nisu imali priliku vidjeti. Prema podacima koje je CNN-u 2024. iznio predstavnik Reda, u opticaju je bilo tek oko 500 takvih putovnica, što je čini jednom od najrjeđih diplomatskih putnih isprava na svijetu.

Crvena putovnica sadrži zlatnim slovima ispisan naziv organizacije na francuskom jeziku, Ordre Souverain Militaire de Malte, te njezin grb. Namijenjena je članovima Suverenog vijeća, čelnicima diplomatskih misija i članovima njihovih obitelji. Ne dobivaju je, dakle, svi pripadnici Reda, kojih diljem svijeta ima oko 13.500, uključujući vitezove, dame i kapelane.

Putovnice se izdaju isključivo za vrijeme obnašanja određene dužnosti. Veliki meštar, koji se bira na deset godina i može biti ponovno izabran, ima najdulje važeću putovnicu. Ostale diplomatske putovnice vrijede četiri godine i koriste se za službena putovanja. Dokument ima 44 stranice s vodenim žigom malteškog križa, bez fotografija ili drugih ukrasnih detalja. Njegova posebnost nije u raskoši, nego u iznimno ograničenom broju primjeraka i diplomatskom statusu koji nositelju omogućuje putovanja u države koje priznaju takvu ispravu. Prema riječima predstavnika Reda, diplomatsku putovnicu priznaje približno dvije trećine država članica schengenskog prostora. Red također održava bliske odnose s brojnim državama, među kojima su Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države.

Povijest Malteškog reda seže u Jeruzalem oko 1099. godine, kada je nastao kao viteški red povezan s pružanjem skrbi hodočasnicima i bolesnicima. Papa Paskal II. priznao je njegovu samostalnost 1113. godine dokumentom Pie postulatio voluntatis, koji se danas čuva u Nacionalnoj knjižnici Malte. Godine 1530. španjolski kralj Karlo V. dodijelio je vitezovima malteški arhipelag. Na Malti su ostali sve do 1798., kada ih je Napoleon Bonaparte protjerao tijekom francuske invazije. Nakon toga Red je neko vrijeme djelovao iz različitih europskih gradova, a danas mu je sjedište u Rimu.

Iako nema vlastiti teritorij u uobičajenom smislu, Red ima diplomatske odnose sa stotinjak država i status stalnog promatrača u Ujedinjenim narodima. Njegov međunarodni položaj temelji se na dugoj tradiciji i posebnom pravnom statusu, a ne na kontroli nad određenim državnim teritorijem. Malteški red danas je mnogo više od povijesne viteške institucije. Njegove humanitarne aktivnosti obuhvaćaju približno 120 država, a uključuju pomoć izbjeglicama, medicinsku skrb za stanovništvo pogođeno ratovima i prirodnim katastrofama, upravljanje bolnicama, ambulantama i medicinskim centrima te pomoć starijim osobama i osobama s invaliditetom. Organizacija sudjeluje i u radu pučkih kuhinja, pružanju prve pomoći i hitnom zbrinjavanju stanovništva u kriznim situacijama. Upravo je humanitarna djelatnost jedan od glavnih razloga zbog kojih Red održava diplomatske odnose s državama diljem svijeta.

Iako je Red prije više od dva stoljeća izgubio kontrolu nad malteškim otocima, tragovi njegove vladavine i danas su vidljivi na brojnim povijesnim lokacijama. Jedna od najpoznatijih je utvrda Fort St. Angelo u Velikoj luci, koja je nekoć služila kao sjedište vitezova. U njezinu gornjem dijelu nalazi se kapela posvećena svetoj Ani, o kojoj se i danas skrbi Red. Posjetitelji mogu razgledati dijelove utvrde povezane s velikom opsadom Malte 1565. godine, kada su se vitezovi branili od osmanske vojske. U Mdini, nekadašnjoj malteškoj prijestolnici, povijest Reda predstavljena je i kroz audiovizualnu izložbu u kojoj se prikazuje njegov dolazak na otok i razdoblje vladavine. U glavnom gradu Valletti nalazi se Nacionalna knjižnica Malte, u kojoj se čuvaju izvorni dokumenti i rukopisi povezani s poviješću Reda, uključujući papinski dokument iz 1113. godine. U blizini je i Palača velikog meštra, nekadašnje sjedište vitezova, čije dvorane i danas čuvaju freske i portrete povezane s njihovom poviješću.

Malteški red povezan je i s jednim od najpoznatijih slikara talijanskog baroka, Michelangelom Merisijem da Caravaggiom. Umjetnik je 1607. stigao na Maltu nakon što je u Rimu ubio muškarca u dvoboju i pobjegao od vlasti. Vitezovi su ga primili u Red, a ubrzo je postao dvorski slikar. No Caravaggio nije dugo uživao povlašteni položaj. Zbog nasilnog ponašanja i novih sukoba izbačen je iz Reda, a kasnije je pobjegao s Malte nakon što je bio zatvoren. Njegovo najpoznatije djelo povezano s tim razdobljem jest monumentalna slika Odrubljivanje glave svetom Ivanu Krstitelju, koja se čuva u konkatedrali sv. Ivana u Valletti. Riječ je o najvećoj poznatoj Caravaggiovoj slici i jedinom njegovu potpisanom djelu.

FOTO Ovo malo zagrebačko naselje krije veliku priču: Izgrađeno je nakon rata, a danas je zaštićeno
Najrjeđa putovnica na svijetu
1/36

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata