Podrijetlo Zemljine vode jedno je od važnih pitanja u razumijevanju nastanka našeg planeta i uvjeta koji su omogućili razvoj života. Dosadašnja objašnjenja često su se oslanjala na mogućnost da su vodu donijeli asteroidi, kometi i druga tijela bogata ledom koja su udarala u Zemlju tijekom njezine rane povijesti. No istraživači sada predlažu drukčiji scenarij: dio, a možda i većina Zemljine vode mogao je nastati izravno na planetu, reakcijom između vodika u atmosferi i minerala u stijenama koje su padale na njegovu površinu.
Prema modelu koji znanstvenici opisuju, Zemlja se u ranoj fazi razvijala postupnim nakupljanjem sitnih kamenih čestica, poznatim kao akrecija oblutaka (pebble accretion). Kako je planet rastao, oko njega se mogla formirati gusta atmosfera bogata vodikom, izložena ekstremnim temperaturama i tlakovima. U takvim uvjetima željezov oksid iz silikatnih stijena mogao je reagirati s vodikom. Kemijskom reakcijom nastajali bi voda i metalno željezo, koje je moglo pridonijeti formiranju Zemljine metalne jezgre.
Kako bi provjerili tu mogućnost, istraživači su uzorke stijena zagrijavali na temperaturama od 1200 do 1400 Celzijevih stupnjeva, izlažući ih strujama vodika, a zatim helija radi usporedbe. Rezultati, objavljeni u časopisu Nature Geoscience, pokazali su da se u uzorcima izloženima vodiku oko 80 posto željezova oksida pretvorilo u metalno željezo, pri čemu je nastajala voda. Reakcija se odvijala u svega nekoliko minuta. U uzorcima izloženima heliju takva reakcija nije zabilježena, što upućuje na ključnu ulogu vodika.
"Gledajući veliku vodenu površinu, teško je zamisliti da je ta voda možda nastala prije 4,5 milijardi godina u atmosferi nalik paklu, ali to je itekako moguće", rekao je suautor istraživanja Zachary Sharp, planetarni znanstvenik sa Sveučilišta u Novom Meksiku. Sharp je dodao da su istraživači očekivali nastanak željeza i vode, ali ih je iznenadila brzina reakcije i količina vode koju bi takav proces mogao proizvesti. Ekstrapolacijom laboratorijskih rezultata procijenili su da je moglo nastati vode za stotine oceana.
Ako se predloženi mehanizam pokazao važnim i tijekom stvarnog nastanka Zemlje, mogao bi promijeniti način na koji znanstvenici procjenjuju mogućnost postojanja vode na drugim planetima. Naime, ako se stjenoviti planeti mogu formirati nakupljanjem sitnih čestica i pritom stvarati vodu reakcijama u svojoj ranoj atmosferi, tada za nastanak oceana ne bi nužno morali čekati da ih pogodi velik broj ledenih tijela iz svemira. Takav bi proces mogao značiti da je tekuća voda češća na stjenovitim planetima veličine Zemlje nego što se dosad pretpostavljalo. A ondje gdje postoje voda i odgovarajući uvjeti, otvara se i mogućnost razvoja života. "Razumno je očekivati da bi i druga tijela veličine Zemlje koja kruže oko drugih zvijezda mogla imati vodu, a možda i život", rekao je Sharp.
FOTO Vila se prodaje za 1,45 milijuna eura: Ima bazen, saunu i jacuzzi s pogledom na more
Otvori KEKS Pay
Majke ti mile ova Papička danas razvaljuje glupošču sa člancima... Prvo sa onim mrtvima i fotografijama a sada i sa poznavanjem pakla. Bitno da se prepisiva