Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 4
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Poljoprivredna proizvodnja raste

OPG-ovi najveći gubitnici u 2023., prihodi od prodaje i otkupa manji su 20 posto

poljoprivreda
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
1/10
01.03.2024.
u 16:05

Iz Ministarstva poljoprivrede tvrde kako zbog selektivnog obuhvata dobiveni podaci DZS-a ne čine ukupan otkup i prodaju na teritoriju RH.

Prihodi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) od prodaje vlastitih proizvoda u prošloj su godini pali visokih 20%, objavio je Državni zavod za statistiku. Iako se očekivalo da će vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda, ako ništa drugo, pogurati inflacija, podaci DZS-a za prošlu godinu govore o ukupnom skoru od 1,45 milijardi eura, što je 8,4% manje u odnosu na godinu prije.

Nemoćni protiv velikih

Vrijednost prodaje poslovnih subjekata u poljoprivredi ostala je na istoj razini, na 916,6 milijuna eura, dok su OPG-ovi s padom od 19,9% ili 132 milijuna eura uprihodili 534,2 milijuna, na što je, tvrdi se, najviše utjecao pad cijena biljnih proizvoda, posebice žitarica i uljarica, koje u strukturi vrijednosti čine 57,6%, dok su cijene vina, voća i povrća, a isto tako i kravljeg mlijeka, svinja i goveda rasle, tvrde iz DZS-a.

GALERIJA: Što je otporna poljoprivreda i tko će je studirati?

poljoprivreda
1/10

Robert Hadžić, predsjednik Udruge OPG-a Hrvatske, kaže kako su za tako strmoglav pad vrijednosti prodaje OPG-ova krivi i manji prinosi zbog vremenskih nepogoda – i pad cijena otkupa poljoprivrednih proizvoda, koji nije razmjerno pratio i pad troškova inputa u proizvodnji poput gnojiva, zaštitnih sredstava i ostalog repromaterijala. No najveći krivac, tvrdi on, pregovaračka je nemoć malih, koji se teško udružuju, a kao takvi teško dolaze i do potrebnog znanja – i pravedne cijene za svoje proizvode.

– Sustav je stalno išao na ruku velikima, koji zloupotrebljavaju svoju moć i mali su im prepušteni na milost i nemilost. Usto uvoze i ukrajinske viškove, koji OPG-ovima još više ruše cijenu i konkurentnost – tvrdi Hadžić ističući kako u Ministarstvu poljoprivrede stalno govore da vrijednost poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj raste. No nitko u Hrvatskoj “ne jede vrijednost”, nego sve skuplju hranu – a nje je iz domaće proizvodnje sve manje.

– Količine su bitne, a one iz godine u godinu padaju, i mlijeka, i mesa, i voća... Samo u prvih osam lanjskih mjeseci imali smo deficit u voću i povrću od 300 milijuna eura – upozorava Hadžić.

Iz Ministarstva poljoprivrede tvrde kako zbog selektivnog obuhvata dobiveni podaci DZS-a ne čine ukupan otkup i prodaju na teritoriju RH. No i unatoč tim brojkama, “prva procjena DZS-a govori da je vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2023. iznosila 3,274 milijarde eura, što je najveća vrijednost otkako Ministarstvo poljoprivrede prati te podatke”, odgovaraju.

VEZANI ČLANCI: 

– Pad vrijednosti poljoprivredne proizvodnje evidentiran je u razdoblju do 2015., a nakon toga raste. U odnosu na 2014., prvu godinu članstva u EU, rasla je 58,3 posto. Često se ističe vanjskotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, pri čemu opravdano težimo povećanju izvoza i unapređenju strukture bilance. Međutim, točno je da rastu i uvoz i izvoz, kao i u drugim sektorima, no prerađivački je sektor među onima koji su povećali pokrivenost uvoza izvozom. U razdoblju od siječnja do studenoga 2023. vrijednost izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosila je 3,56 milijardi eura, a uvoza 5,41 milijardu. Između 2014. i 2022. uvoz je povećan 2,2 puta, a izvoz 2,7 puta. Time je pokrivenost uvoza izvozom rasla s 57,5% u 2014. na 65,85% u prvih 11 mjeseci 2023. godine. Dodatno, sektor ribarstva i akvakulture bilježi kontinuirane i rastuće suficite – kazali su iz Ministarstva.

Proizvodimo sve manje

No s njihovim se statistikama, posebice kad je riječ o vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda, ne slaže i konzultantica za poljoprivredu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić, koja ističe kako smo u 2021. godini imali i nešto manju vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda nego 2014. iako su tada cijene hrane rasle 1,6 posto. Godinu poslije, u 2022., naglo je skočila vrijednost otkupa i prodaje zbog snažnog rasta cijena, pogotovo poljoprivrednih sirovina, kojih proizvodimo najviše, a to znači da Hrvatska ima problem i s količinama i s vrijednosti.

VEZANI ČLANCI: 

– Što se tiče same vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, naravno da tu nema velikog pada kad se ona najvećim dijelom odnosi na cijene. Tako je bilo i 2022. godine. No naš su problem količine, koje su lani ostale iste ili ih je i manje nego 2022. – od pšenice, ječma, zobi, uljane repice, šećerne repe do goveda, svinja, ovaca, peradi, mlijeka... Ako je vrijednost otkupa poljoprivrednih proizvoda kod velikih subjekata ostala ista, a kod OPG-ova značajno pala, vidi se kako je najviše problema u strukturi poljoprivredne proizvodnje.

Naši OPG-ovi većinom proizvode proizvode niže dodane vrijednosti, žitarice i nešto uljarica – sirovine kojima su cijene lani značajno pale, dok veći poduzetnici danas uz žitarice proizvode i veći dio industrijskog bilja, uljarica, ječma i ostalog čemu cijene nisu toliko padale, a usto imaju i značajnu diversificiranu proizvodnju, i povrća, grožđa, stoke... – objašnjava Blažić. A ne samo da je kod OPG-ova problem i to što nisu udruženi nego i dio vrijednosti o kojoj se govori nigdje ne prikazuju jer robu plasiraju na tržnicama, na crno, bez računa, tvrdi ona. – To se nigdje ne evidentira pa ispada da samo 6000 poslovnih subjekata proizvede 60% hrane u Hrvatskoj – zaključila je Blažić.

VIDEO: Cijena namirnice koju koristi gotovo svako kućanstvo skače u nebesa

 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije