Veleposlanica Irske u Hrvatskoj, Olive Hempenstall, koja je vjerodajnice predala u rujnu 2016. godine, već je obišla gotovo čitavu našu zemlju i intenzivno radi na približavanju Hrvatske i Irske u svim segmentima, političkim, gospodarskim i kulturnim. Tijekom svoje 15-godišnje karijere u Odjelu za vanjske poslove i trgovinu, pomogla je uspostaviti veleposlanstvo Irske u Tallinnu. Bila je zamjenica voditelja misije u Dar-es-Salaamu, u Tanzaniji i savjetnica u dva odbora u irskom parlamentu.
Za Hrvatsku i Irsku mnogi kažu da imaju sličnu povijest, a sada ih povezuje i sve veći broj hrvatskih građana koji se zadnjih godina doseljavaju u Irsku. Imate li informacije koliko se hrvatskih građana doselilo. Koje poslove najčešće obavljaju? Jesu li se uklopili u društvo?
U redovitom sam kontaktu s hrvatskim veleposlanstvom u Dublinu, jer su oni centralna točka za hrvatske građane koji dolaze u Irsku. U rujnu su me obavijestili da je 17.000 Hrvata s PPS brojevima, što je poput irske verzije OIB-a, tako da bi oni bili registrirani za rad u državi. Ta brojka možda nije potpuno točna jer neki ljudi mogu imati broj, ali se i vratiti u Hrvatsku, ali je to ipak dobar pokazatelj da je pravi broj tu negdje.
Hrvati nisu živjeli u velikom broju u Irskoj prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, pa je vrlo značajno da se to dogodilo tijekom zadnjih nekoliko godina. To se podudara s bumom u irskom gospodarstvu. Približavamo se gotovo punoj zaposlenosti. Ima puno prilika za ljude i to objašnjava zašto se Hrvati kreću tamo, ali mislim da Irsku smatraju zemljom dobrodošlice. Otkrili su da se dobro slažu s irskim narodom. Tako je i ovdje u Hrvatskoj, ja se dobro slažem s Hrvatima. Imamo afinitet i slične stavove o životu, pa to pomaže pri kretanju u stranu zemlju.
Susrela sam se s Hrvatima koji žive u Irskoj kada je predsjednica Grabar-Kitarović posjetila Irsku u travnju ove godine, kada je imala jedan događaj za tamošnju hrvatsku zajednicu. Imala sam priliku i zadovoljstvo razgovarati s nekim obiteljima koje su je došle vidjeti, a većina njih bila je vrlo pozitivna u vezi s njihovim iskustvom u Irskoj. Pronašli su lijepo mjesto za život. Otkrili su da je lako naći mjesta za djecu u školu i bili su zadovoljni obrazovnim sustavom.,
Sve je to bilo vrlo pozitivno. Naše je veleposlanstvo vrlo aktivno na društvenim medijima te imamo hrvatske prijatelje i sljedbenike koji žive u Irskoj i koji nam kažu kako im ide i ponekad dođu do veleposlanstva da se vide sa mnom i da porazgovaramo. Oni su, uglavnom, pozitivni. Jedino kažu da je život u Irskoj skuplji. Cijena osnovnih stvari je veća nego ovdje u Hrvatskoj. Konkretno, cijene nekretnina i cijene najma izuzetno su visoke u ovom trenutku jer postoji veliki pritisak na tržište.
Zašto Hrvati tako često biraju Irsku. Je li ondje lako naći posao? Ima li dovoljno radnih mjesta?
Općenito, to je mješavina poslova jer gospodarstvo dobro funkcionira, tako da postoji mnogo mogućnosti. Čuli smo ljeti da su Hrvati koji su se preselili u Irsku pronašli stan i posao u roku od tjedan dana. Bez obzira na to je li taj posao njihov san ili ne, plaće su dobre za europske standarde. Ima puno poslova u uslužnoj djelatnosti u ovom trenutku. Puno je radnih mjesta i u turističkoj industriji, jer je turistička sezona u Irskoj dulja nego u Hrvatskoj, pa ima dugoročnu perspektivu.
Imate izuzetno dobro plaćene poslove u Googleu, Facebooku, ICT sektoru koji Hrvatima pružaju ogromne mogućnosti. Ta skupina ljudi koja je tamo otišla izložena je multikulturnoj sredini i dobiva veliko i neprocjenjivo iskustvo, kao i vrlo lijepe plaće. Ljudi nađu poslove u sektoru turizma i u IT sektoru. Čini se da su to glavni sektori u kojima ljudi trenutačno rade. To su dva sektora koja imaju veliki rast i najveće mogućnosti. Pomaže što govorimo engleski kao naš nacionalni jezik jer velik broj Hrvata vrlo dobro govori engleski, tako da je uklonjena ogromna prepreka koja često postoji kada se ide u drugu zemlju. Imamo zajednički pogled na život. Imamo sličnu povijest. Oba su se naroda borila za postizanje neovisnosti. Imamo zajedničko katoličko nasljeđe, tako da postoji mnogo stvari koje dijelimo.
>> Krenula druga faza Brexita
Kako Irci gledaju na Hrvate?
Budući da je Hrvatska članica EU i da su obje naše zemlje u tom klubu, nemamo nikakve zadrške prema Hrvatima. Imate potpunu slobodu putovanja te lako možete dobiti posao. Nema apsolutno nikakvih ograničenja ako želite živjeti i raditi u Irskoj kao građanin EU. Ne postoje neke posebne beneficije za Hrvate, ali dobrodošlica uvijek postoji. Znam da ljudi uživaju u susretu s Hrvatima i da su sretni što ih vide u Irskoj. Ne mislim da postoje ikakve prepreke, ali ni poseban mamac za Hrvate. Ako želite doći, svakako ste dobrodošli jer u Irskoj ima mogućnosti.
Irska je desetljećima bila jedna od najnerazvijenijih zapadnoeuropskih zemlja. Što se promijenilo zadnjih dvadesetak godina?
To je višeslojno. Puno je analiza napravljeno kako bi se utvrdilo odakle je dolazio rast u Irskoj. “Keltski tigar” bio je fenomen, događaj koji je za Irsku prilično loše završio, ali na njemu smo izvukli i mnoge pouke. “Keltski tigar” podigao je “čamce”; tj. životni standard, u Irskoj, koji su pali, ali nisu pali koliko su pali 80-ih godina, tako da smo ostali na putu prema gore. Bilo koji ekonomist koji je pokušao objasniti irsko gospodarsko čudo, uvijek se vratio na ulaganja u obrazovanje.
Značajno je bilo ulaganje u obrazovanje u 70-ima i 80-ima čiji se konačni učinak pokazao devedesetih i koje je dovelo do našeg uspjeha u generaciji ili dvije. Irska ima visokoobrazovanu radnu snagu, a puno irskih ljudi ide na obrazovanje trećeg stupnja. To su vrlo važni pokazatelji ako gledate buduće izglede za posao te zaradu i uspjeh. Obavezno je ići u srednju školu i potičemo ljude da nastave obrazovanje, tj. treći stupanj, što je važno.
Druga stvar koja se uvijek javlja u analizi našeg rasta i razvoja jest članstvo u Europskoj uniji. Pridružili smo se 1973., tako da smo članovi puno dulje od Hrvatske. Morali smo se uskladiti s Europom uvođenjem društvenih promjena i promjena radi kojih smo više gledali prema van nego prema unutra. To je imalo učinak na otvaranje našeg gospodarstva.
I nakon velike europske gospodarske krize, irsko gospodarstvo se ponovno dobro oporavilo. Kako vam je to uspjelo?
Irski su ljudi puno patili tijekom financijske krize. Imali smo stroge mjere štednje. U javnom sektoru bilo je doista bolno. Mnogima su plaće smanjene. Srećom, ova politika “stegnutog remena” djelovala je na kraju i dovela do osnaživanja irskog gospodarstva. Irski ljudi su definitivno osjećali bol. Mogli ste to čuti u medijima, ljudi su jako puno patili, ali su stoički podnijeli bol. Puno je ljudi emigriralo i otišlo u Veliku Britaniju, Ameriku, Australiju – što su naši tradicionalni putovi za iseljavanje – tako da je to bilo i vrijeme tuge.
Bilo je puno boli zbog loše ekonomske situacije, ali to je bilo vrijedno jer smo doživjeli puni krug. Čak i kada sam došla u Hrvatsku 2016. godine, ljudi nisu vidjeli da se Irska oporavlja. Imali smo izbore prije kojih se pričalo o oporavku, ali biračko tijelo je pitalo: “Kakav oporavak? Nismo vidjeli ništa.” Tek su sada gospodarski pokazatelji usklađeni sa stvarnosti i ljudi počinju vidjeti oporavak u svojim džepovima.
Hrvatska i Irska imaju veliko iseljeništvo. Vraćaju li se Irci u domovinu?
Tijekom razdoblja “keltskog tigra”, ljudi su se vratili u velikom broju. Inače, imamo kampanje poput “Vratite se kući” i pokušavamo privlačiti ljude koji su napustili Irsku tijekom financijske krize. Mi ih gledamo kao naš ljudski kapital i jako bismo ih željeli vratiti kući. Koliko su uspješne te kampanje, teško je reći jer nemam nikakve brojke.
Irska dijaspora iznosi više od 70 milijuna ljudi diljem svijeta, pa nemamo kapacitete da ih sve smjestimo, naravno, ali mi želimo biti u kontaktu s dijasporom koliko je to moguće. Vrlo je važno da ih držimo blizu i održavamo kontakte s njima. Naš odjel ima ministra za dijasporu. Također, dajemo financijsku potporu našim iseljenicima diljem svijeta. Većina tih sredstava namijenjena je Americi, Velikoj Britaniji, Kanadi i Australiji. Mi obično idemo u zemlje engleskog govornog područja. U najnovijem valu emigracije vidjeli smo mnogo ljudi koji su otišli u Njemačku i Francusku. To je više europska emigracija koja se događa.
Već ste godinu dana u Hrvatskoj, obišli ste veći dio zemlje. Što vam se najviše dojmilo. Jeste li zemlju zamišljali ovakvom i što vas je iznenadilo?
Bila sam iznenađena ljepotom zemlje. Puno sam pročitala o tome, ali vas ništa ne može pripremiti za stvarnost. Imali smo obiteljski odmor na dalmatinskoj obali. Bili smo na otoku Prviću, koji je spektakularan. Imali smo fantastično vrijeme. Bila sam u Dubrovniku, i zimi i ljeti. To je nevjerojatan i lijep grad. Otvorili smo počasni konzulat u Splitu u kolovozu.
Također je i taj grad vrlo atraktivno mjesto za izlazak. Bila sam u Osijeku i Vukovaru, u Slavoniji za koju znam da ima nekih problema i da je puno ljudi s tog područja otišlo u Irsku. Međutim, priroda je prekrasna. Nevjerojatna je dobrodošlica svakog domaćina. Hrana je ukusna. Vidim puno potencijala.
Koje su sličnosti Hrvatske i Irske, a što najveće razlike?
Sličnosti su otvorenost i dobar smisao za humor. Obje smo male zemlje koje se moraju boriti za svoj kutak, i možda i ne dobivaju uvijek ono što žele, tako da imamo vrlo sličan mentalitet. Nema velikih razlika. Možda, Hrvatska, u smislu uslužne djelatnosti, može malo više poraditi na “možemo to” odnosu prema kupcima.
Kako provodite slobodno vrijeme u Zagrebu i Hrvatskoj. Imate li neka mjesta koja rado posjećujete?
Uglavnom idemo u ugostiteljske objekte. Učim raditi, na primjer, juhu od graha i repe, ali to zahtijeva puno vremena. Nažalost, smatram da imam sve manje i manje vremena za kuhanje. Ali želim naučiti. Imam neke recepte koje ću pokušati napraviti za Božić. Jedan od njih je kolač od maka – makovnjača.
Irska je poznata kao zemlja piva. Pijete li ga i vi? Jeste li probali hrvatska piva?
Kušala sam puno hrvatskih vina, koja su mi se jako svidjela. Vaša crvena, bijela i pjenušava vina su svjetske klase i izabrala bih ih ispred bilo kojeg drugog vina. Moj muž voli hrvatsko pivo. Najčešće pijem Ožujsko. Nagovorili su me da popijem čašu Tomislava, ali je to pivo malo preteško za mene. Također volim Karlovačko i craft pivo Zmajsko.
Koji hrvatski specijaliteti su vam najdraži?
Apsolutno obožavamo kulen i kobasice, posebno moja kći koja može pojesti cijelu kobasicu! Volimo sarmu s pire-krumpirom, tako da smo malo pomiješali irski krumpir sa sarmom. Stvarno volim juhe ovdje. Juha s grahom i repom je izvrsna.
Gdje ćete provesti blagdane, u Hrvatskoj ili u Irskoj?
Ovo je naš drugi Božić u Zagrebu. Nismo ni pomislili na odlazak kući u Irsku. Nevjerojatno je ovdje za adventa. U gradu i u čitavoj zemlji vlada tako lijepa atmosfera. U Zagrebu osjećate značenje Božića. Za nas, Božić je za obitelj i prijatelje te provodimo vrijeme s njima. Namjeravamo to učiniti za Božić ovdje. Družit ćemo se s prijateljima koje smo ovdje upoznali, kako hrvatske, tako i strane. Na sam Božić imat ćemo veliki obiteljski obrok, što je za nas vrlo važno. Nadam se da će Djed Mraz doći. Djeca su bila prilično dobra pa se nadam da će im darovati neke darove. Rano ćemo ustati na Božić. Tradicija u Irskoj je da ljudi jedu gusku ili puricu za božićnu večeru. Imamo šunku i začinjenu govedinu, koja je regionalna specijalnost iz Corka, odakle sam ja.
>> Advent u Zagrebu 2017.
Priprema li se Irska za Brexit? Koje rješenje bi vas zadovoljilo u vezi granice između Irske i Sjeverne Irske?
Irska je bila vrlo razočarana referendumom kojim je izglasan Brexit, ali prihvaćamo da Ujedinjeno Kraljevstvo ima pravo donijeti tu odluku. Od tada radimo na tome da prijelazno razdoblje prođe što glađe. Najnoviji sastanak Europskog vijeća bio je dobar dan za Irsku, za EU i za Ujedinjeno Kraljevstvo jer smo došli do kraja nekih teških razgovora, gdje smo morali biti vrlo iskreni jedni s drugima. Bili smo zadovoljni ishodom. Irska je odana članica Europske unije. Mi se osjećamo kao srce Europe. Solidarnost koju su zemlje članice EU pokazale s obzirom na irsku zabrinutost bila je vrlo srdačna. Sljedeća faza također će biti teška, ali drago nam je što smo u mogućnosti ići naprijed i pogledati kakav će biti odnos EU – UK.
Jake su veze Irske i Velike Britanije. Hoće li njezin odlazak utjecati na irsku ekonomiju?
Ujedinjeno Kraljevstvo je naš najbliži susjed. Mi smo narasli kao nacija i, dok smo se razvijali, naše veze s Ujedinjenim Kraljevstvom su se učvrstile i postale prijateljske. Gospodarski je odnos vrlo jak, posebno u smislu trgovine poljoprivrednim proizvodima. Trgovina između Irske i Ujedinjenog Kraljevstva iznosi 1 milijardu eura tjedno, to je vrlo jako partnerstvo. Jako smo zabrinuti zbog Brexita. Vjerujemo da će i dalje biti moguće imati blisku vezu s Ujedinjenim Kraljevstvom i veselimo se tome kako će se taj odnos razvijati tijekom sljedećih mjeseci. Zadovoljstvo nam je čuti da će doći do prijelaznog razdoblja u kojem će se acquis EU i dalje primjenjivati jer je važno pružiti sigurnost našem poslovnom svijetu. Ujedinjeno Kraljevstvo odlučilo je i sada mora prezentirati kakve odnose s EU želi. Vrlo smo zadovoljni jamstvima oko granice.
Na kojim poljima Hrvatska i Irska mogu poboljšati svoje veze?
Postoji mnogo prostora za poboljšanje. Mi smo na različitim krajevima Europe pa nismo imali gospodarski i trgovinski odnos, ali imamo potencijal. Otvoreni smo za poslovanje s hrvatskim i irskim poduzetnicima, koji nas mogu kontaktirati u veleposlanstvu. Učinit ćemo sve što možemo kako bismo mogli pomoći jer postoji velik potencijal. Htjela bih vidjeti više irskih prehrambenih proizvoda na hrvatskom tržištu i više razmjene u uslugama i proizvodnji. Na primjer, naišli smo na čovjeka u Slavoniji koji proizvodi irske šipke (drveni štapovi za irski sport) i izvozi ih u Irsku. Te vrste malih priča postaju jedna veća priča. Željela bih vidjeti više malih i srednjih poduzeća koja izvoze u Hrvatsku i Irsku.
Koliko je Hrvatska poznata Ircima. Bi li broj turističkih dolazaka trebao biti veći?
Nemamo turističke brojke za ovu sezonu, ali smatramo da je ovog ljeta bilo više irskih turista. U 2016. bilo ih je oko 50.000 i ta se brojka stalno povećava. Hrvatska je vrlo poznata u Irskoj. Nikad prije nisam bila ovdje, ali prije nego što sam došla kao veleposlanica, kad sam rekla prijateljima i obitelji da idem u Hrvatsku, gotovo svi su rekli da su imali fantastičan odmor u Hrvatskoj. Ovo je turističko odredište irskog naroda, posebno Dubrovnik i Split. Dalmatinska obala je mjesto kamo Irci odlaze. Imamo izravne letove tijekom ljeta u oba grada. Imamo i letove koji dolaze u Zadar i Pulu. Dakle, u Irskoj svakako postoji veliki interes za Hrvatsku. Ovdje je živio James Joyce, svjetski poznati irski autor.
U studenom smo imali događaj oko Lavala Nugenta. On je poznati Irac koji je ovdje bio vlasnik nekoliko dvoraca koje je i restaurirao i bio je povijesno prilično značajan u smislu ranog hrvatskog nacionalizma. On je netko na koga smo vrlo ponosni. Takve veze također dovode do povećanog prometa između dviju zemalja. Kad imate više Hrvata koji kreću u Irsku, bit će snažniji bilateralni odnos jer se ljudi susreću i zaljube, a obitelji se stvaraju i to dovodi do još većih afiniteta i veće snage u vezi.
Što još želite napraviti tijekom svojeg mandata u Hrvatskoj?
Izložba Laval Nugent bila je izvrsna stvar i željela bih to razvijati. Voljela bih vidjeti da raste i Bloomsday festival u Puli, koji je značajan jer je Joyce živio ondje. Galway i Rijeka bit će europske prijestolnice kulture u 2020. godini, a nadam se da ću i tada biti ovdje. To bih željela vidjeti kao uspjeh za obje zemlje. To nisu samo gradovi već i zemlje koje su za to u središtu pozornosti. Postoji mogućnost stvaranja veza između Galwaya i Rijeke i radimo na tome.
Želim vidjeti rast trgovine i gospodarstva. Što se tiče odnosa između Irske i Hrvatske, željela bih vidjeti da raste naše prijateljstvo unutar EU. Želim vidjeti Hrvatsku kao snažnog saveznika Irske oko europskog stola. To je definitivno ostvarivo. Za mene je važno i hrvatsko predsjedanje Europpskom unijom 2020. Nadam se da će Irska biti u mogućnosti pomoći Hrvatskoj u smislu planiranja i pripreme za to. Da završim, fantastično mi je u Hrvatskoj. Zagreb je lijep grad. Želim svima u Hrvatskoj sretan Božić i sretnu novu godinu!
Bio sam i ja 35 godina vani,iskreno kažem zaradio sam dosta ali da imam tu moć da vratim vrijeme,NIKAD NE BI OTIŠAO IZ HRVATSKE!