Dok Rusija ovih dana održava parlamentarne izbore, a njezina se pozicija na bojištu čini sve težom, šef ukrajinske vojne obavještajne službe iznio je zapanjujuću procjenu. Moskvi bi resursi potrebni za nastavak rata mogli ponestati već do 2028. godine. Oleh Ivaščenko dao je tu izjavu neposredno nakon ukrajinskog povratka isturenog položaja kod Lymana u istočnom Donbasu, ocijenivši da Rusija trenutačno ima dovoljno vojnih i ekonomskih kapaciteta za otprilike još godinu dana ratovanja, no da će se ti resursi, prema njegovoj procjeni, iscrpiti do 2028. Telegraph navodi da Rusija dnevno regrutira između 1.000 i 1.200 novih vojnika, dok ukrajinska obavještajna služba procjenjuje da ruski gubici na fronti premašuju 1.400 ljudi dnevno, od čega oko 60 posto pogine. Prema Telegraphu, riječ je o modelu ratovanja koji jednostavno nije održiv na dulji rok. Upravo ta neravnoteža, ističe list, čini izglede za novu rusku mobilizaciju znatno realnijima. Vladimir Putin je dosad pokazivao spremnost žrtvovati izniman broj vojnika kako bi održao ofenzivu, no postoji politička granica koliko dugo to može činiti bez pozivanja sinova ruske srednje klase i elite, a upravo tu je velika opasnost za Kremlj. Čak i dio ruskih medija, inače pod strogom državnom kontrolom, sve otvorenije priznaje koliko je Putinova navodno "trodnevna specijalna vojna operacija" postala nepopularna u društvu. Ako mobilizacija dosegne Moskvu i Sankt Peterburg, a obitelji koje su dosad bile pošteđene rata odjednom shvate da im sinovi odlaze u Donbas, procjenjuje da bi politički udarac za Putina mogao stići znatno prije 2028. godine.
Bitka za Lyman, prema Telegraphu, pokazuje i nešto strateški važnije, a to je da Ukrajina može postići značajne rezultate kada pravilno integrira kombinirane vojne kapacitete: tenkove, pješaštvo, topništvo, dronove i zračne snage koji djeluju zajedno, a ne odvojeno. Ukrajina je, prema navodima Telegrapha, povratila dio teritorija u Donbasu, što je prvi značajniji pomak u posljednje dvije godine. No, takve operacije zahtijevaju mjesece pripreme, obuke i uvježbavanja prije pokretanja veće protuofenzive.
Rusija, s druge strane, prema Telegraphu sve više čini suprotno. Naime, njezini regruti dobivaju ograničenu obuku prije slanja na front, a koriste se prvenstveno za popunjavanje praznina u liniji, uz strašne gubitke. U pojedinim sektorima na frontu vojnici imaju očekivani životni vijek koji se mjeri danima, a ne tjednima. Ako Rusija ne uspije smanjiti stopu gubitaka uz istovremeno poboljšanje kvalitete i broja regruta, Ivaščenkova procjena, prema Telegraphu, sve više nalikuje jednostavnoj aritmetici nego optimizmu.
Postoji i Putinova druga strategija, a to je nanošenje dovoljno patnje ukrajinskim civilima kako bi Kijev naposljetku kapitulirao, istu logiku koju je Rusija primjenjivala i u podršci Basharu al-Assadu u Siriji. No, upozorava Telegraph, terorističko bombardiranje na kraju nije spasilo Assada, nego je ojačalo otpor njegovu režimu i pridonijelo njegovu padu s vlasti. Stoga bi Putin, trebao biti oprezan s time koje pouke izvlači iz povijesti. Telegraph zaključuje da Ivaščenkova procjena, promatrana izolirano, ne bi sama po sebi promijenila tijek rata. No, u kombinaciji s nedavnim ukrajinskim uspjesima na bojištu, sve sofisticiranijom upotrebom dronova, tehnološkom podrškom saveznika poput Ujedinjenog Kraljevstva te rastućom sposobnošću provođenja operacija kombiniranog naoružanja, strateška slika postaje, kako list ističe, znatno zanimljivija. Rusija, zaključuje Telegraph, nije nužno na rubu kolapsa, ali se njezina sposobnost da rat održava unedogled više ne bi trebala uzimati zdravo za gotovo.
Ključno pitanje, prema listu, sada je što će sljedeće učiniti ukrajinski saveznici. Ako SAD, prije svega Donald Trump, i Europa prepoznaju da Rusija možda ima ograničen vremenski prozor, imaju priliku pomoći Ukrajini da tu priliku iskoristi. Cilj ne bi trebao biti beskonačan rat, već postavljanje Ukrajine u najjaču moguću poziciju za pregovore o pravednom i trajnom miru.
Trodnevno glasanje popunit će 450 mjesta u Dumi i 11 regionalnih guvernerskih mjesta, a na glasačkom listiću bit će samo stranke koje podržavaju Putina i tekući ruski rat u Ukrajini. Unatoč službenim poricanjima novog nacrta, strahovi od mobilizacije zasjenjuju glasanje, piše Euronews. Rusi su u petak započeli glasanje na strogo kontroliranim trodnevnim izborima na kojima će predsjednik Vladimir Putin vjerojatno učvrstiti vlast nakon 26 godina na čelu, dok ruski sveopći rat u Ukrajini traje već petu godinu.
Na glasačkom listiću su samo stranke koje podržavaju Putina i njegov rat u Ukrajini: vladajuća Jedinstvena Rusija, Komunistička partija, Pravedna Rusija, nacionalistički LDPR i Novi ljudi. Jabloku, jedinoj ruskoj javno antiratnoj stranci koja još uvijek djeluje u zemlji, bilo je zabranjeno sudjelovanje. Stranka je zabilježila porast podrške na društvenim mrežama, posebno među mladima, nakon što joj je u početku bilo dopušteno kandidirati se. Neimenovani europski diplomat rekao je da su izbori bili "gotovo lažni", ali ih je opisao kao "ritual koji Kremlj smatra nužnim", dodajući da će nastojati osigurati visoku izlaznost.
Neovisni promatrači su prethodno dokumentirali korištenje državnih resursa za utjecaj na rezultate, uključujući prijevoz birača autobusima do biračkih mjesta, pritisak na zaposlenike državnih institucija da glasaju za vladajuću stranku i forsiranje online glasanja jer ga je lakše pratiti i kontrolirati. "Kao i u sovjetsko doba, izbori moraju pokazati lojalnost građana", rekao je ruski politolog i voditelj analize transformacijskih procesa u NEST centru Nikolaj Petrov.
Prema izbornim povjerenstvima, gotovo 200 kandidata na ovim izborima sudjelovalo je u ruskom ratu u Ukrajini. Kremlj ih je promovirao kao dio ruske "prave elite", ali inicijativa je prvenstveno alat za regrutiranje kako bi se pojačale ruske trupe na prvim crtama, pri čemu malo tko ima stvarne šanse biti izabran.
Prije glasanja, Putin je pozvao Ruse da glasaju kako bi pokazali vojnicima da "iza naših boraca stoje milijuni ljudi" i dali "odgovor onima koji žele oslabiti Rusiju". U međuvremenu, Rusi strahuju od novog vala vojne mobilizacije, unatoč tome što je Putin osobno dva puta u tri dana samo u rujnu porekao planove za poziv u vojsku.
Otvori KEKS Pay
Ovo je istina. Prije smo citali o nekakvim ruskom ofanzivama vamo i tamo mada i one nisu bile uspjesne. Sada nisu makli cjelu godinu, ni ne pokusavaju bilo sta. Stace sad zauvjek sjedit na to malo zemlje stosu uzeli ai a imaju najvecu drzavu na planeti. Rusi su greska majke prirode ili Boga ako postoji. Nisu jedini ali s najveca greska.