Naslovnica Vijesti Kućni ljubimci

Obvezna kastracija uz brojne izuzetke, mačke i dalje u drugom planu

Grad Zagreb kažnjavat će i gradsko sklonište ako se ne pobrine za psa koji luta gradskim ulicama, ali samog sebe zbog izostanka kontrole čipiranja neće
11. prosinca 2018. u 19:55 1 komentara 759 prikaza
Foto: Matija Habljak/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/3

Grad Zagreb na sljedećoj sjednici Gradske skupštine donijet će Odluku o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama i divljim životinjama.

Obvezao ga je na to Zakon o zaštiti životinja koji je na snazi već dulje od godinu dana, no gradski oci nisu se žurili, radile su temeljito i polako. Iako je trajalo, sama Odluka nije donijela neki boljitak u brizi za životinje, neko poboljšanje u odnosu na Zakon.

Kao obvezan način kontrole razmnožavanja pasa i mačaka Grad je propisao trajnu sterilizacija. Odredio je i izuzetke kad ona nije obvezna, a zbroje li se svi koji ne moraju sterilizirati ljubimce, ispada da to zapravo ne mora nitko. Jer svatko se može svrstati u neku od kategorija izuzetaka, barem dok ga ne ulove. Poučeni dosadašnjim iskustvima s kontrolama u Zagrebu, od čipiranja do kontrole razmnožavanja i zbrinjavanja mladunčadi kućnih ljubimaca, to bi moglo i potrajati.

 | Autor : Facebook/ Naš potok Foto: Facebook/ Naš potok

 

Odluka propisuje i da vlasnici steriliziranih pasa i mačaka moraju imati pismeni dokaz o obavljenoj sterilizaciji. Pa se tako spominje ispis iz Lysacana, knjižica psa, račun za obavljeni zahvat s navedenim podacima o životinji, ovjerena pisana potvrda veterinara. U Lysacanu često nema ni podataka o vlasniku, a mačaka ni nema u upisniku jer njihovo čipiranje nije obvezno. U knjižici to ne piše, barem ne kod moga psa, a račun teško da netko čuva godinama. Kao rješenje ostaje potvrda od veterinara, ako ste ljubimca kastrirali u gradu u kojem živite. Ako ne, morat ćete se snalaziti. Nadam se samo da ono 'ovjerena' ne znači da je treba ovjeravati - javni bilježnik. Ostalo je nejasno treba li taj pismeni dokaz vlasnik psa nositi u šetnju, ako ga kojim slučajem zaustavi komunalni redar? Pa se, nakon što ne pronađe ništa za kažnjavanje, dosjeti i ovog komada papira.

Dopušta Odluka da se psa može povremeno vezati, ako je to nužno zbog njegove sigurnosti, odnosno ako ne postoji mogućnost smještaja u ograđeni prostor za pse. O smještaju u kuću, kad je već riječ o sigurnosti psa, predlagatelji Odluke nisu izgleda razmišljali. Posjednik čiji se pas boji grmljavine i pucnjave za njegovu sigurnost moći će se pobrinuti tako da ga veže na dvorištu. Jer dovoljno je osigurati da zbog straha ne pobjegne, a to što će se i dalje bojati nije važno.

 | Autor : Željko Hladika/Pixsell Foto: Željko Hladika/Pixsell

Nije se Grad pomaknuo svojom Odlukom ni u brizi za slobodnoživuće mačke. Propisan je postupak postavljanja hranilišta na javnim površinama, no volonteri koji se susreću s ovim problemom kažu da će taj postupak i dalje trajati godinama. Kao primjer, navode jedno hranilište na Peščenici koje se rješava već tri i pol godine. Upleli su se tu i lokalni izbori, zbog njih se moralo ispočetka. I sve zbog toga što postupak kreće od gradske četvrti, njoj se podnosi zahtjev, a dok ne stigne do gradonačelnika koji ga odobrava svi uključeni u proces odobravanja hranilišta sa zahtjevom se – loptaju. Mogao se taj postupka skratiti, ali niti jedna primjedba volontera s javne rasprave nije prihvaćena. Ni nakon donošenja Odluke neće se znati kako bi trebala izgledati hranilišta, kao ni način i uvjeti njihova postavljanja. Sve to propisat će se posebnim pravilnikom, a njega će donijeti gradonačelnik. U kojem bi to roku trebalo biti nije određeno i ne zna se.

Propisao je Grad i kazne za sve koji se ne pridržavaju ove Odluke, pa je tako određena kazna i za Ustanovu, Zoološki vrt Grada Zagreba, koji je zadužen za skupljanje, prevoženje i smještaj napuštenih i izgubljenih životinja, životinja koje se kreću javnom površinom bez nadzora posjednika i privremeno oduzetih životinja. Ne osigura li sve to, Ustanova, odnosno gradsko sklonište, može se kazniti s 1000 do 5000 kuna. Kažnjava Grad tako Ustanovu kojoj je vlasnik. Mogao bi onda kazniti i samog sebe jer nije proveo postupak kontrole čipiranja, a trebao je biti gotov do 30. lipnja. Da je Grad poštivao Zakon, ne bi na ulicama, u prepunom gradskom skloništu, ali i u stanovima i smještajima volontera bilo toliko napuštenih pasa. Mogao bi u tom slučaju Grad naplatiti i kaznu onima čiji se psi kreću bez nadzora na javnim površinama. Da su čipirani, znalo bi se i čiji su.

priča bez kraja Gradonačelnik Duspara: Nemamo dozvolu za azil, ali otvorit ćemo sklonište za pse zlostavljanje U kontejneru u zagrebačkom naselju Siget pronašli tri ubijene mačke spas iz ratne sirije Kujica Barrie prešla pet tisuća kilometara da bi došla svom vojniku
ZDRAVI I U FORMI
Kako podići trčanje na višu razinu i pri tome se ne ozlijediti

A1 izdvaja za Vas