Klimatski fenomen El Niño sve više jača, a prema najnovijim predviđanjima mogao bi dosegnuti rekordnu snagu otkako se provode mjerenja. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) prognozira da bi svoj vrhunac mogao dosegnuti u prosincu, dok je njegov nastavak do veljače iduće godine gotovo izvjestan. Takav razvoj događaja mogao bi se odraziti i na vremenske prilike u Hrvatskoj, gdje se očekuje zima s temperaturama višima od prosjeka i povećanom količinom oborina. O mogućim posljedicama ovog klimatskog fenomena za Hrvatsku govorio je akademik Mirko Orlić s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
U razgovoru za Dnevnik Nove TV posebno je istaknuo opasnosti koje proizlaze iz međudjelovanja neuobičajeno toplog Jadranskog mora i promjena u atmosferi. „Imamo dva izvora informacija. Jedno je što je bilo za prethodnih sličnih El Niña - a tri su takva zabilježena od sredine prošlog stoljeća - i svaki put je bilo natprosječno toplo. Drugo, modeli koji daju sezonske prognoze pokazuju isto to: bit će natprosječno toplo. Prema tome, to je realno za očekivati”, rekao je Orlić. Riječ je o prirodnoj klimatskoj pojavi koja se razvija kada temperatura površinskih voda u središnjem i istočnom dijelu tropskog Pacifika poraste iznad višegodišnjeg prosjeka.
Posljedice takvog zagrijavanja osjećaju se daleko izvan tog područja jer dolazi do promjena u atmosferskoj cirkulaciji, što u različitim dijelovima svijeta može potaknuti dugotrajne suše, intenzivne oborine, poplave i temperaturne ekstreme. Prema procjenama WMO-a, između listopada i prosinca temperatura površine oceana u ključnom dijelu Pacifika mogla bi biti čak 3,7 Celzijevih stupnjeva viša od uobičajene. Ostvari li se takva prognoza, bio bi nadmašen dosadašnji temperaturni rekord povezan s ovim fenomenom. Posebnu zabrinutost izaziva stanje Jadranskog mora, koje je tijekom ljeta dosezalo neuobičajeno visoke temperature. Upravo bi velika količina topline pohranjene u moru, u kombinaciji s prodorima hladnijeg zraka, mogla povećati mogućnost obilnih oborina tijekom zimskih mjeseci. „Oba izvora informacija, i prethodni slučajevi i prognostički modeli, kažu da će biti natprosječno vlažno, s natprosječno puno oborina ove zime. No, postoji i drugi razlog - izuzetno toplo more. Ovog ljeta na otvorenom Jadranu bilježili smo temperature od 28 i 29 stupnjeva, dakle znatno više od uobičajenih 27 stupnjeva u kolovozu”, rekao je.
Zagrijano more predstavlja dodatni izvor energije i vlage za atmosferu, zbog čega pri nailasku hladnijih zračnih masa mogu nastati uvjeti pogodni za razvoj izraženijih vremenskih nepogoda. „Ako na takvu podlogu stigne vlažan i hladan zrak, to je pravi recept za veliku nestabilnost i obilne oborine”, upozorio je Orlić. Međutim, El Niño neće biti jedini čimbenik koji će određivati vremenske prilike tijekom nadolazeće zime. Važan utjecaj mogli bi imati i procesi povezani s ubrzanim zagrijavanjem Arktika, gdje temperature rastu znatno brže od globalnog prosjeka. Smanjivanje temperaturnog kontrasta između polarnih i ekvatorskih područja može utjecati na kretanje zračnih masa i promijeniti položaj mlazne struje. Riječ je o snažnom strujanju zraka na velikim visinama koje uvelike određuje smjer i brzinu premještanja vremenskih sustava iznad europskog kontinenta. „Slikovito rečeno, ove ćemo zime iznad naših glava imati borbu - El Niño s jedne strane i arktički procesi s druge. Ako nadvlada El Niño, promjene će vjerojatno biti blaže i brže će se smjenjivati. Nadvladaju li arktički procesi, poremećaji će biti veći i sporije će prolaziti”, objasnio je.
Posljedice snažnog El Niña mogle bi se osjetiti i izvan meteorološkog područja, osobito u poljoprivredi i proizvodnji hrane. Promjene u količini i rasporedu oborina mogu negativno utjecati na prinose usjeva u pojedinim dijelovima svijeta, što bi se posljedično moglo odraziti i na cijene prehrambenih proizvoda. Orlić je pritom podsjetio na El Niño iz 2023. i 2024. godine, tijekom kojeg su nepovoljni vremenski uvjeti i smanjena proizvodnja kakaovca pridonijeli znatnom poskupljenju čokolade. „Budući da je ovaj El Niño znatno jači, logično je očekivati poremećaje”, zaključio je. Unatoč najavama toplije i kišovitije zime, meteorološke prognoze za dulja razdoblja potrebno je promatrati s određenim oprezom. One ne podrazumijevaju da će vremenski uvjeti biti jednaki u svim hrvatskim krajevima niti omogućuju precizno određivanje vremena i mjesta mogućih oluja ili poplava mjesecima unaprijed. Takve prognoze prije svega pokazuju povećanu vjerojatnost određenih klimatskih odstupanja, dok će stvarne vremenske prilike ovisiti o međudjelovanju više atmosferskih procesa.
Otvori KEKS Pay
