Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, čija je osnovna agenda ovog ljeta bila proklamiranje veće zaštite ovršenih građana, očitovao se jučer da je tumačenje Ustavnog suda koje omogućava zapljenu cijele plaće za kredite sklopljene između 2005. i 2008. – neosporno u redu. Štoviše, da ga nikakav naknadni pravilnik, pa ni novi Ovršni zakon, ne mogu derogirati. I to ne samo za RBA koji je Ustavnom sudu poslao prijedlog za ukidanje članka 26. Pravilnika o načinu i postupku provođenja ovrhe nad novčanim sredstvima nego i za sve ostale banke koje ovršuju dužnike po ugovorima sklopljenima prije 2008.
Neravnopravan položaj
Fina ovrhe na osnovi odluke Ustavnog suda od 11. srpnja provodi rutinski. Činjenica da je nedavnom izmjenom Ovršnog zakona zaštićeni dio plaće povećan s dvije trećine na tri četvrtine na one koji su se zaduživali od 2005. do 2008. ovim se tumačenjem ne odnosi, a Ustavom zajamčena jednakost građana pred zakonom dobiva sasvim novi smisao.
– Jedino je u tom razdoblju bilo moguće tražiti i potpisivati izjave o suglasnosti zapljene plaće. Tada su na snagu stupile izmjene Ovršnog zakona nakon kojih to više nije bilo moguće. Pravilnikom se pokušalo zaštititi te dužnike, no njime se ne može derogirati zakon jer je riječ o aktu nižeg normativnog ranga – precizirao je Bošnjaković koji je, čini se, taj detalj izgubio iz vida dok je ljetos prikupljao bodove na izmjenama ovršnog zakona, jer ga u brojnim raspravama oko poboljšanja položaja ovršenih nijednom nije spomenuo. Iako podsjeća da je pravilnik čiji je dio Ustavni sud stavio izvan snage donesen upravo zbog činjenice da u vrijeme kada su se mogle potpisivati izjave o ovrsi na cijelu plaću banke i klijenti nisu bili u ravnopravnu položaju, Bošnjaković ističe kako je odmah bilo upozorenja da se njime ne mogu derogirati zakonske odredbe.
– Država tu ne može puno učiniti, pa čak ni novim Ovršnim zakonom, jer bi retroaktivna primjena novih odredbi teško izdržala test ustavnosti – ne daje previše nade ministar kojeg je na javno izjašnjavanje pozvao saborski zastupnik Snage Goran Aleksić.
Aleksić ističe da je posljednjim izmjenama Ovršnog zakona propisano i da se članak koji se odnosi na ograničenje ovrha plaća primjenjuje na ovršne postupke koji su u tijeku, bez obzira na to kad su pokrenuti i po kojem će zakonu biti dovršeni.
– Ako ministar ipak smatra da je moguća ovrha cijele plaće, Vlada mora hitno predložiti nove izmjene Ovršnog zakona da to spriječi – upozorio je Aleksić.
Mario Strinavić iz Blokiranih apelira na banke da ne koriste taj model ovrhe jer će se broj blokiranih katastrofalno povećati. – Ako ostavite nekoga bez plaće nekoliko mjeseci, vrlo brzo dug prelazi 20 tisuća kuna i otvara se put zapljeni nekretnine i za kredit koji je bez hipoteke – ističe Strinavić koji krivca vidi i u HNB-u koji je kao supervizor dopustio ovakav oblik osiguranja kredita.
Taktika odgađanja
Oglasili su se i iz RBA. Kažu da im nije u interesu dovoditi klijente u bezizlazne situacije.
– Banka će u duhu etičnog poslovanja sa svakim klijentom pronaći najbolje rješenje – obećali su iz banke. No, čini se da vlast kojoj su bila puna usta oslobađanja građana iz trajne dužničke zacementiranosti, sad ima strategiju odgađanja. Ministar kaže da je pri kraju formiranje radne skupine od 25-26 stručnjaka koji bi trebali osmisliti nova ovršna pravila, no ističe i da je riječ o opsežnom poslu za koji će trebati najmanje godinu dana. Možda je vrijeme da nadležni shvate da 330 tisuća ovršenih i blokiranih građana, njihovih glasača, svoj život ne mogu odgoditi.
To je nevjeeojatno apsurdno. Tu se mora podhitno nešto mjenjati. Čuo sam šta je ministar Bošnjaković rekao. On mora odstupiti.