Državni proračun zasad su tek mrvice koštale mjere oslobođenja od poreza na dohodak za povratnike, hrvatske državljane koji su se vratili u Hrvatsku iz europskih i prekomorskih zemalja nakon 1. siječnja 2025. i najmanje dvije godine neprekinutog boravka u inozemstvu, te za iseljenike i potomke iseljenika. Premda se u Hrvatsku, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, lani doselilo ili vratilo 16.843 hrvatskih državljana, među kojima je bilo 2.068 djece i mladih do 19 godina te 10.579 povratnika u radnoj dobi od 20 do 54 godine, samo 474 povratnika ostvarila su povrat poreza na dohodak. Mjerom oslobođenja od poreza na dohodak za povratnike, uvedenom kao legitiman cilj države koja grca u demografskim problemima, zasad se nije okoristio značajan broj povratnika. "Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova i Porezne uprave, status povratnika u smislu propisa o porezu na dohodak utvrđen je za ukupno 10.810 osoba. Od navedenog broja, njih 2.607 ostvarilo je u 2025. dohodak od nesamostalnog rada, odnosno plaću. Prema trenutačno obrađenim podacima, 474 porezna obveznika ostvarila su umanjenje godišnjeg poreza na dohodak od nesamostalnog rada za hrvatske iseljenike iz prekomorskih i europskih država.
Osobe koje imaju status povratnika, ali u 2025. nisu ostvarile plaću (njih 8.203), ostaju evidentirane u bazi Porezne uprave tijekom sljedeće četiri godine, odnosno za 2026., 2027., 2028. i 2029. U tom razdoblju moći će ostvariti pravo na povrat plaćenog poreza na dohodak od nesamostalnog rada ako ostvare dohodak od plaće i ispune ostale propisane uvjete – navode iz Porezne uprave, uz opasku da obrada podataka još traje. Odgovor Porezne uprave ne znači da 8.203 povratnika uopće ne rade, jer mogu npr. imati obrt ili druge vrste dohotka koji nisu dohodak od nesamostalnog rada. Neki od njih, s kojima smo u protekle dvije godine razgovarali, nastavili su raditi na daljinu za tvrtke u Njemačkoj. Među 2.607 povratnika koji su, pak, bili zaposleni i primali plaću od nesamostalnog rada, vjerojatno glavnina nije ostvarila povrat poreza zbog više razloga jer im npr. plaća nakon osobnog odbitka te odbitaka za djecu i druge uzdržavane članove obitelji nije bila dovoljno velika da bi uopće plaćali porez na dohodak. Zatim mogli su se vratiti krajem 2025. ili nisu ispunili neke druge propisane uvjete. No, navedeno ne znači da povratnici uz propisane uvjete neće ostvariti povrat poreza na dohodak za sljedeće četiri godine.
U velikom iseljeničkom valu od 2013. iz Hrvatske se odselilo oko 400 tisuća mladih i obitelji s djecom, no u društvu se danas uglavnom prešućuju egzistencijalni razlozi koji su ih otjerali iz ove zemlje. Kao da se šutnjom briše odgovornost političkih, gospodarskih i društvenih elita za njihov odlazak. Podsjetimo da je istraživanje znanstvenika Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar na reprezentativnom uzorku od 934 iseljenih osoba do 40 godina pokazalo tri najvažnija razloga zbog kojih su mladi otišli iz Hrvatske, a to su loše stanje u državi (loš standard života, skup život i život bez perspektive, nesigurnost, neizvjesnost, neučinkovitost institucija), zatim politika (slabo vođena država, nemoralnost vladajućih, vodstva političkih stranaka, nesposobne poduzetničke elite) te korupcija, nepotizam, mito i kriminal. One koji odlazak mladih najčešće spominju samo u kontekstu otvorenih granica EU istraživanja demantiraju. Iseljeni su navodili da su plaće u Hrvatskoj niske s obzirom na troškove života, a među razlozima za odlazak imenovali su "nemogućnost normalnog življenja" ili zasićenost življenjem od mjeseca do mjeseca, slabe mogućnosti napretka u svakom pogledu, pa i financijskom.
Prema spomenutom istraživanju znanstvenika s Instituta Pilar, Katarine Perić Pavišić, Vlade Šakića i Stanka Rihtara, objavljenom 2023., samo je 5,67 % ispitanika navelo da im je motiv iseljavanja bio iskusiti život u inozemstvu, odnosno steći iskustvo na stranom tržištu, odvajanje od roditelja te znatiželja. I anketno istraživanje koje su 2021. provele Natasha K. Ružić, Katica Jurčević, María Florencia Luchetti s Instituta za istraživanje migracija te Ozana Ramljak sa Sveučilišta VERN na uzorku od 497 iseljenika pokazalo je da su radne mogućnosti i radno okruženje smatrani glavnim razlozima odlaska, a politička situacija donekle važnim čimbenikom koji utječe na osobnu kvalitetu života. Kod čak 91 % ispitanika u inozemstvu je plaća bila veća nego u domovini. Među iseljenima je, nažalost, bilo čak dvije trećine visokostručnog kadra. Visoku ili tehničku diplomu imalo je 44,5 % ispitanika, doktorat 21,1 %, srednju školu njih 32 %, a samo 2,4 % nezavršenu ili završenu osnovnu školu.
U međuvremenu se ekonomske i društvene okolnosti mijenjaju i u Njemačkoj, u kojoj je krajem 2025. prema podacima Destatisa, živjelo oko 413 tisuća naših državljana, što je najmanji broj od 2019. Lani smo prvi put od 2013. imali više povratnika, njih skoro 17 tisuća, nego odseljenih hrvatskih državljana (13.138). Prof. dr. sc. Josip Faričić s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru te predsjednik Rektorskog zbora navodi da je uz masovne migracije na prostoru Hrvatske, potaknute političkim i ekonomskim razlozima, kroz povijest uvijek bilo i pojedinačnih iseljavanja u potrazi za boljim ili drugačijim sredinama u kojima su se mogle ostvariti različite potrebe i ambicije u različitim sferama društvenoga i gospodarskog djelovanja.
– Mnogi naši iseljenici uspjeli su ostvariti lijepe karijere i etablirati se u novim zajednicama bez potrebe za povratkom, dok se neki u suton svojega radnoga i/ili životnoga vijeka žele vratiti u domovinu. Međutim, u prošlosti je bilo, a i danas je mnogo onih koji u useljeničkim odredištima nisu postigli željene nakane. Također, uz najbolju volju mnogi ne mogu ostvariti kvalitetne životne uvjete zbog različitih političko-ekonomskih mijena u državama u koje su doselili. Ti iseljenici i njihovi potomci svakako su među onima koji su najviše zainteresirani za povratak u Hrvatsku i kao njihovi sunarodnjaci u tome ih trebamo podržati i osigurati im konkretnu potporu. Naravno, dobro su nam došli i oni koji su se u useljeničkim odredištima istakli svojim kompetencijama i ostvarenjima jer bi nam njihova znanja i iskustva mogli puno pomoći. Uz jasne i birokratski što manje zahtjevne mjere usmjerene na različite kategorije naših iseljenika i njihovih potomaka, ne treba smetnuti s uma da je najbolje ozračje za povratak iseljenih i opstanak postojećih stanovnika uređen, pravno i na sve druge načine siguran te na moralnim vrijednostima zasnovan društveni i gospodarski život u Hrvatskoj u kojem svi njezini stanovnici mogu ostvariti dostojanstven život u skladu sa svojim potrebama i mogućnostima – ističe Faričić.
Migracije su, napominje Faričić, konstanta čovječanstva te su u raznim oblicima i raznim intenzitetima zahvaćale i prostor današnje Hrvatske, kao i susjednih zemalja u kojima Hrvati čine stoljećima udomaćeno stanovništvo. Iako često višestoljetnu udomaćenost izražavamo autohtonošću, pritom ne smijemo zaboraviti, navodi, da nju izgrađuju i stariji etnički i jezični slojevi (histarski, liburnski, delmatski, japodski, keltski, grčki, rimski i dr.) s kojima su oni hrvatski izuzetno snažno prožeti. Hrvati po svom dolasku, podsjeća, nisu pomeli zatečeno stanovništvo, nego su mu dali drugačiji organizacijski oblik, a od njega preuzeli mnoge civilizacijske tekovine, pa i suodnos s morem, dinaridskim kršem te plodnim nizinama i brijegovima panonskog i peripanonskog prostora. Danas i akademska zajednica treba odgovornije pristupati kriznim situacijama, poput depopulacije koja rezultira smanjenjem broja učenika i studenata. Upisne kvote treba reducirati, a pritom mudro zadržati mrežu najkvalitetnijih ustanova, regionalno harmonično raspoređenih i predanih kvalitetnom znanstvenom i nastavnom radu kojim opravdavaju svoju svrhu, ali i misiju važnoga i plemenitog sustava, zaključuje Faričić.
(Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti)
Otvori KEKS Pay
zapamtite ovaj dio teksta 'nisu pomeli zatečeno stanovništvo, nego su mu dali drugačiji organizacijski oblik'... kako lirski opjevana kolonizacija i nestanak... drugačiji organizacijski oblik... što to znači recimo za avare? ilire? povratak hrvata... pa jel itko provjerio dal imaju papire uredne, o svom odlasku van, pa onda i o dolasku? jer naša kultura pretpostavlja da ne prijaviš odlazak, da bi doma imao riješenog doktora i socijalu, vani na crno sve dok ide... ako je zaposleno oko 2000 pridošlica, znači da nam je na grbaču se vratilo 10.000 novih/starih?! super uspjeh. da nisu došli, statistika zaposlenosti bila bi nam bolja.